U sklopu programa ovogodišnje »Dužijance« prošloga četvrtka je u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici održan znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu »Dužijanca očima etnologa«. Nazočni su imali prilike čuti izlaganja profesora i studenata s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja se temelje na terenskom i studijskom istraživanju provedenim u Subotici 2012. godine u okviru znanstvenog projekta »Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca«, i u Somboru 2002. godine u okviru bilateralnog istraživačkog projekta »Poštovanje različitosti« Centra za istraživanje muzike Balkana u Beogradu.
Specifičan fenomen
U svojem izlaganju na temu »Dužijanca – proslava završetka žetve kao kulturna praksa i iskazivanje identiteta«, prof. dr. sc. Milana Černelić je navela kako se o Dužijanci dosad dosta pisalo, osobito u novije vrijeme, no da je etnoloških istraživanja ove pojave bilo malo, uz konstataciju kako je to donekle začuđuje budući da je riječ o veoma dugovječnoj i značajnoj manifestaciji koja traje i u suvremenim uvjetima. Govoreći o knjigama koje su o ovoj svetkovini pisali predstavnici hrvatske bunjevačke zajednice u Bačkoj, ocijenila je kako svaki od tih radova predstavlja više ili manje detaljan etnografski tekst, te da mogu biti od koristi zbog »insajderske« pozicije istraživača.
Fenomenom Dužijance bavili su se i srpski etnolozi Branko Ćupurdija i Mladena Prelić. Po ocjeni prof. Černelić, oboje autora, a osobito Prelić, na prilično neargumentiran način dotiču se pitanja podrijetla i nacionalnog identiteta bačkih Bunjevaca.
Dužijancom se, kako je rekla, nisu previše bavili ni etnolozi iz Republike Hrvatske, iako je na tom planu vidljiv pomak u skorije vrijeme. »O budućim istraživanjima hrvatskih etnologa neću posebno govoriti, jer je to iz mnogih formalnih razloga zasad nemoguće predvidjeti, no dosad objavljena istraživanja zasigurno pokazuju da bi to bilo veoma važno i da Dužijanca kao specifičan fenomen svakako zaslužuje da se iz različitih očišta temeljito, kako etnološki, tako i interdisciplinarno istraži«, zaključila je prof. Černelić.
