U prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća proteklog je četvrtka održan stručni seminar za učitelje hrvatske nastave u Crnoj Gori, Rumunjskoj, Slovačkoj Republici i Republici Srbiji.
Sudionike skupa je pozdravio generalni konzul RH u Subotici Dragan Đurić, a otvorio ga je prof. Milan Bošnjak, voditelj odjela Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, s predavanjem o ulozi i zadaćama učitelja hrvatske nastave. O identitetu hrvatskoga jezika predavanje je držao dr. sc. Ante Bežen, redoviti profesor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, dok je na temu hrvatske književnosti i rodoljubne poezije radionicu držala mr. sc. Vesna Budinski, predavačica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Plodan rad seminara, koji je po prvi put organiziran na ovaj način, nastavljen je radionicom o hrvatskom kao drugom stranom jeziku, koju je koordinirala prof. Tihana Radojčić, pomoćnica ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje. Na koncu je tehnička organizatorica ovog skupa prof. Marina Balažev, koordinatorica hrvatske nastave u Republici Srbiji, održala radionicu s temom nastavne prakse hrvatske nastave u inozemstvu i posebnim osvrtom na aktivnosti hrvatske nastave u Republici Srbiji.
Prof. Bošnjak je istaknuo kako proces razvoja identiteta nikako nije getoiziranje i to ne smije biti.
»Republika Hrvatska djelomično ili potpuno financira nastavu na hrvatskom u 20 država svijeta, na 319 mjesta uči 6.715 učenika, a u tome sudjeluje 95 učitelja«, istaknuo je Bošnjak. U Srbiji 272 učenika pohađa nastavu na hrvatskom, ali dodatnih 337 djece pohađa sate hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. Pored toga, ukazao je na potrebu međusobne komunikacije na više razina, i među djecom i s učiteljima i među učiteljima. Učitelji su upućeni i na suradnju s drugim tijelima uključujući i diplomatska predstavništva, katoličke misije, kulturne i sportske udruge, nacionalna vijeća.
»Važno je da učitelji budu prepoznati u zajednici. Oni ne mogu podnijeti cijeli teret organiziranja nastave, ali trebaju pokazati kako su dio zajednice i da su svjesni uloge u očuvanju identiteta. Doista se od njih očekuje da budu motivatori, aktivni promicatelji kulture, te fleksibilni u komunikaciji. Učitelji su upućeni na javno djelovanje, za razliku od domovine«, napomenuo je Milan Bošnjak i ukazao na potrebu pozitivne percepcije, jer imamo naviku pretjerano kritizirati sebe, svoju naciju i domovinu.
N. P.
