U Osnovnoj školi »22. listopada« u Monoštoru hrvatski jezik kao izborni predmet uveden je još prije desetak godina, a interesiranje roditelja i učenika uvijek je bilo veliko, pa svake školske godine polovica učenika pohađa hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture kao izborni predmet, odnosno fakultativno u nižim razredima. Direktorica škole Marija Mrgić ističe da zasluge za uvođenje hrvatskog jezika u školu u Monoštoru pripadaju Stipanu Šimunovu, nastavniku u školi, koji je bio član HNV-a i od koga je krenula ideja za uvođenje hrvatskog jezika u školu u Monoštoru. »Kada budući prvašići dolaze na testiranje dobivaju dva formulara u kojima su navedeni fakultativni i izborni predmeti koje nudi škola. Nažalost, roditelji se do sada nisu opredjeljivali za kompletno izvođenje nastave na hrvatskom jeziku, ali je zato interesiranje za hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture kao izborni predmet veliko. Od prvog do četvrtog razreda ovaj predmet učenici pohađaju fakultativno i imaju jedan sat tjedno. Učiteljice su to prihvatile bez obzira što za taj rad nemaju materijalnu nadoknadu. U uzrastu od prvog do četvrtog razreda hrvatski jezik fakultativno pohađa 70 učenika od 130, koliko ih je ukupno u ova četiri razreda. Od 134 učenika, koliko ih ima od petog do osmog razreda, izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture pohađa 65 učenika«, kaže direktorica Mrgić.
Entuzijazam učitelja
U Osnovnoj školi »22. listopada« u Monoštoru za nastavu hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture fakultativno ili kao izborni predmet može predavati pet učiteljica i jedan nastavnik. Bez obzira što se fakultativna nastava prosvetarima ne plaća posebno, učiteljice su prihvatile ovu dodatnu obvezu.
Jedna od učiteljica koja drži nastavu hrvatskog jezika je Ivanka Kusturin, a u ovu nastavu uključena je od samog uvođenja hrvatskog u školu. U razredima u kojima je ona učiteljica velika većina đaka opredeljuje se za hrvatski. »Sada predajem hrvatski i učenicima viših razreda i prijatno sam iznenađena koliko se neki učenici prilikom pisanja sastava ili u usmenom izlaganju dobro služe književnim hrvatskim jezikom«, kaže učiteljica Kusturin, koja se za izvođenje ove nastave pripremala kroz nekoliko seminara u Hrvatskoj, koji su organizirani za prosvetare iz dijaspore koji drže nastavu na hrvatskom jeziku.
Z.V.
Opširnije u tiskanom izdanju
