Sombor je grad koji je između dva popisa stanovništva izgubio deset postotaka svog stanovništva. Za jedno desetljeće izgubio je pet tisuća radnih mjesta i to uglavnom u proizvodnji. Sombor spada u gradove s najviše neuspjelih privatizacija. Brzinu propasti somborskog gospodarstva nije pratilo otvaranje novih radnih mjesta, pa se službeno kao nezaposleno vodi 7800 ljudi i svatko će na pitanje što je najveći problem Sombora, reći nezaposlenost. Oko osam tisuća mještana grada i okolnih sela živi od neke vrste socijalne pomoći. S druge strane ovaj grad, koji se nalazi u blizini Dunava, granica s Mađarskom i Hrvatskom, ima povoljan položaj. Veliko bogatstvo je i više od 100.000 hektara zemlje. Sombor baštini tradiciju grada, a taj je status dobio, ili bolje reći kupio, još davne 1749. godine.
Od skoro 86.000 stanovnika polovica živi u gradu i okolnim salašima, a druga polovica u 15 sela. Gradska kasa ove godine raspolaže s 2,5 milijarde dinara. Značajna sredstva iz proračuna izdvajaju se za socijalna davanja. Za narodnu kuhinju ove će godine biti izdvojeno 14 milijuna dinara. Nastavljaju se projekti subvencioniranja prijevoza učenika srednjih i osnovnih škola, naknade za nezaposlene porodilje i trudnice, financiranje inkluzivnog obrazovanja, dodatak za prvorođeno dijete, obuka plivanja osnovaca... Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, povećana su ulaganja u zarade i nabavu opreme za Dom zdravlja. Do sada je bilo šest zaposlenih mladih liječnika u selima, a kako se pokazalo da je potrebno pojačati seoske ambulante zdravstvenim radnicima planirano je zapošljavanje 10 mladih liječnika, uključujući i stomatologe. Takav grad drugi mandat vodi gradonačelnik Nemanja Delić iz Demokratske stranke. Na čelo Grada Sombora došao je s mjesta predsjednika Skupštine grada 2009. godine. Nakon prošlogodišnjih izbora lokalna vlast u Somboru ponovno je formirana oko Demokratske stranke, a Delić je ostao na funkciji gradonačelnika Sombora.
HR: Na mjestu prvog čovjeka Grada Sombora drugi ste mandat. Što biste istakli kao najvažnije stvari koje su u Somboru urađene u tom periodu, a koji su značajni planovi ipak ostali neostvareni?
Sombor je grad s vrlo specifičnim kulturno-povijesnim naslijeđem, čija je cijela gradska jezgra pod režimom zaštite države. Centar grada s pješačkom zonom i glavnom ulicom potpuno je izmijenio fizionomiju i sada je jedno od ljepših mjesta u ovom dijelu Europe. U posljednjih nekoliko godina u komunalnu izgradnju je uloženo sredstava u visini od skoro tri gradska proračuna, zahvaljujući mahom sredstvima sa strane, izvan proračuna grada. Završena je nova toplana za daljinsko grijanje, gradi se nova tvornica vode koja treba u budućnosti opskrbljivati vodom za piće sva sela oko Sombora. Asfaltirano je na stotine kilometara ulica i cesta, nastavljena je plinofikacija somborskih sela. Ulagano je u institucije kulture, socijalne skrbi, obrazovanja i naročito sportske objekte, kako u gradu, tako i na selima. Izgrađen je novi Studentski dom »dr. Zoran Đinđić«. Obnovljeni su mnogi parkovi i gradsko zelenilo, po čemu je Sombor također poznat. Završen je novi reciklažni centar i planira se moderniziranje upravljanja otpadom koje podrazumijeva i izgradnju suvremenog regionalnog deponija. Dodatno smo komunalno opremili dio industrijske zone i sada konačno možemo investitorima ponuditi potpuno komunalno opremljeno i vlasnički čisto zemljište. Nekoliko potpuno novih pogona je proradilo i uposlilo naše sugrađane.
Naš cilj je nastavak poticanja ulaganja u poljoprivredu, kroz izgradnju sustava za navodnjavanje i rad na promjeni sustava proizvodnje. Ovdje, na izvoru sirovina, treba se dovršiti viši stupanj obrade poljoprivrednih proizvoda, a ne da se skoro isključivo ljudi bave ratarstvom.
Zlata Vasiljević
Opširnije u tiskanom izdanju
