Kina, najmnogoljudnija zemlja svijeta, njen jezik i kultura stoljećima su bili nepoznanica za ostali dio ljudske civilizacije, ali otvaranjem kapija prema zapadu i sve većem broju ljudi koji govore kineski jezik, ova drevna civilizacija sve više postaje dio naše stvarnosti. Još u najranijoj mladosti Subotičanka Stela Purlija, rođena Bampa, shvatila je kako joj je kineski jezik predodređen u budućnosti životnog poziva i godine svoje akademske naobrazbe i usavršavanja posvetila je svladavanju, čini se, najtežeg alfabeta našega planeta. Danas, kao diplomirana profesorica kineskog jezika, preciznije sinologinja, svojim prevodilačkim radom doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju veza između Kine i naših prostora.
HR: Već zarana ste znali kako će kineski jezik biti vaše trajno profesionalno opredjeljenje. Kako je uopće započelo njegovo izučavanje?
Zbog kompleksnosti samoga jezika, ali i nedostatka odgovarajuće literature na našem jeziku, prvi korak je bio odlazak u SAD (Sjeverna Karolina), gdje sam završila jedan dio srednjoškolske naobrazbe u cilju što boljeg svladavanja engleskog jezika i daljnje mogućnosti učenja kineskog jezika uz pomoć znatno bolje stručno-obrazovne literature na engleskom jeziku. Ova obrazovna predradnja plod je moje ustrajnosti u želji da kineski jezik što bolje naučim i ostvarim svoju želju još iz najranijeg djetinjstva.
Dražen Prćić
Opširnije u tiskanom izdanju
