Blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, u isto je vrijeme datum kada je 1869. izlaskom prvoga broja jednoga pučkog glasila, kasnije nazvanog »Bunjevačko-šokačke novine«, označen početak kulturnoga, jezičnog i narodnog preporoda bunjevačko-šokačkih Hrvata. To je i jedan od četiriju blagdana hrvatske zajednice u Srbiji.
Tako je barem za zajednicu. Kada se država pita, odgovor kasni najmanje dvije godine. Naime, kako bi datum, koji je prije dvije godine zajednica proglasila vlastitim blagdanom, bio potpuno zakonski obuhvaćen, odluku treba potvrditi i Republičko vijeće za nacionalne manjine. Ovo vijeće pak postoji samo deklarativno i već više od četiri godine nije održalo niti jednu sjednicu. Stoga, ovaj se blagdan obilježava simbolično.
Na prvoj sjednici aktualnoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća donesena je odluka da se, umjesto rođendana biskupa Ivana Antunovića, kao jedan od blagdana slavi upravo čin pokretanja pučkog časopisa, kaže predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić.
»Ovaj se dan smatra početkom preporoda ugarskih Hrvata. Praktički od toga trenutka započinju aktivnosti u vezi s razvitkom nacionalne svijesti i sva druga zbivanja u ovom pogledu, od Austro-Ugarske do Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, vuku korijene od ovoga događaja. Osnivanje tih, kasnije nazvanih 'Bunjevačko-šokačkih novina' jest početna točka svih naknadnih nacionalnih gibanja.«
S. Jurić
Opširnije u tiskanom izdanju
