Kultura

Novi prinosi povijesti subotičkoga zdravstva

Nagrade s područja kulture u osnovi se dodjeljuju za dvije skupine rezultata: za jednokratni izuzetni stvaralački pothvat (npr. značajno književno ili glazbeno djelo) ili za višegodišnji kontinuirani rad. U ovu drugu skupinu ulazi ovogodišnja nagrada dr. Ferenc Bodrogváry, koju je Kulturno-prosvjetna zajednica Subotice dodijelila subotičkome umirovljenom liječniku dr. Emilu Libmanu za njegovu drugu knjigu »Istaknuti lekari Subotice (1792.-1992.)«.
    Nova knjiga dr. Libmana nastavak je njegova istraživačkog rada na povijesti subotičkoga zdravstva i predstavlja neku vrst dopune njegove prve knjige (»Subotička bolnica – od Uboškog doma do suvremenog stacionara«, Subotica 1997.): dok predmet prethodne knjige predstavlja razvitak subotičkog zdravstva u novome vijeku, dotle je u svoj drugoj knjizi Libman ispričao životopise preko trideset liječnika iz povijesti subotičkoga zdravstva.
SUBOTIČKI LIJEČNICI: Nakon predgovora, u kojemu je autor iznio osnovna metodološka stajališta u obradbi teme, te podsjećanja na »oca« medicine Hipokrata, kronološki redoslijedom se iznose životopisni podatci o značajnijim subotičkim liječnicima, koji su obilježili pojedina razdoblja razvoja subotičkog zdravstva. Djelo se temelji na izvorima Historijskog arhiva u Subotici, pismohrani i knjižnici Zdravstvenoga centra u Subotici, subotičkoj Gradskoj knjižnici i Knjižnici Zavoda za zaštitu zdravlja, ali i na njegovoj privatnoj arhivi te vlastitom sjećanju i iskustvu. Valja uočiti da je jedan od kriterija obradbe osoba, bio da liječnici pripadaju povijesti subotičkoga zdravstva, drugim riječima, da još uvijek aktivni a zapaženi liječnici nisu predmet ove knjige, već je obradba i prosudba njihova stručna rada ostavljena za neku drugu priliku, prije svega, kada njihov opus bude zaokružen. Knjiga obiluje ilustracijama (fotografijama, faksimilima dokumenata, članaka i knjiga), a uz svaki životopis nalazi se i bibliografija radova odnosne osobe, te literatura i izvori koje je autor koristio, gdje zainteresirani mogu naći više podataka o odnosnim liječnicima. Knjiga završava autorovim životopisom, izvodima iz recenzijâ dr. Lazara Bosnića i književnika Lazara Merkovića, te kratkim zaključkom na srpskom, madžarskom i engleskom jeziku.
NASLIJEĐE KOJE PREMAŠA GRANICE STRUKE: Prikazujući subotičke liječnike, dr. Libman je obradio i više njih bunjevačkoga roda, među kojima su trajne tragove u subotičkom zdravstvu ostavili Vince Zomborčević (1810. -1900.), Pajo Ivković Ivandekić (1890. -1973.), Marcela Jagić (1901. -1990.), Ante Šokčić (1911. -1980.), Vinko Perčić (1911. -1989.), Lajčo Kovač (1923.), Fabijan Skenderović (1927. -2003.), Petar Poljaković (1929.) i Etela Rajčić (1929.). Naslijeđe nekih od nabrojanih premaša uže granice zdravstvene struke i dijelom je kulturne povijesti cijeloga grada, pri čemu se osobito izdvajaju dvije osobe. Najprije je to dr. Vince Zomborčević, prvi Subotičanin – školovani liječnik, koji je diplomirao i obranio doktorat u Pešti 1832. godine, svojedobno je bio zastupnik u Ugarskome parlamentu, član Pučke kasine. Svoju je bogatu knjižnicu, s mnoštvom naslova iz XVI., XVII. i XVIII. stoljeća, ostavio gradskoj gimnaziji, a danas je dijelom fonda subotičke Gradske knjižnice i knjižnice Gradskoga muzeja. Druga takva osoba je dr. Vinko Perčić, gastroenterolog i kolekcionar umjetnina. Dio njegove umjetničke zbirke nalazi se u Zagebu, gdje ih je (nakon što u Subotici nije bilo interesa za to) darovao Strossmayerovoj galeriji starih majstora pri HAZU. Drugi dio njegove zbirke ipak je ostao u Subotici i danas se nalazi u Zavičajnoj galeriji dr. Vinka Perčića, koja još uvijek čeka adekvatan tretman kako hrvatske zajednice tako i gradskih vlasti.
PITANJE KRITERIJA: Kao nastavak Libmanova rada na istraživanju povijesti subotičkoga zdravstva, knjiga »Istaknuti lekari Subotice (1792.-1992.)«, predstavlja njegov daljnji doprinos ovome području zavičajne povijesti. Ona je nastala kao rezultat dugih, katkada mukotrpnih, listanja i iščitavanja niza arhivskih dokumenata iz kojih nije uvijek lako sklopiti cjelinu priče. Prigovori koji se najčešće stavljaju autorima ovakvih djela jesu tipa »zašto ova osoba, a ne i ona«. Pitanje kriterija katkada je subjektivna stvar autora, u koji slučaj ulazi ova knjiga, budući da dr. Libman u predgovoru napominje da liječnici koje je obradio nisu najbolji subotički liječnici, već je riječ o osobnom odabiru 35 značajnijih liječnika iz povijesti subotičkog zdravstva (pri čemu je na odabir svakako utjecala i dostupnost podataka), što sve eventulne prigovore ovakve vrste čini izlišnim.

Najave

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

17. 02. Surčinske mačkare

H. R. | 17. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina organizira u utorak 17. veljače mačkare u svojim prostorijama (prostorije Župe Presvetog Trojstva u Surčinu, Vojvođanska 283). Mačkare počinju u 18 sati, a bit će organizirana i tombola.

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

20. 02. 78. Znanstveni kolokvij ZKVH-a: O morfologiji govora Hrvata Bunjevaca u Donjem Tavankutu

H. R. | 20. veljače 2026.

Uoči Međunardnog dana materinskog jezika Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizira 78. znanstveni kolokvij na temu O morfologiji govora Hrvata Bunjevaca u Donjem Tavankutu, koji će se održati u petak 20. veljače s početkom u 18 sati u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Donjem Tavankutu (Marka Oreškovića 3).

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.