Sjever Vojvodine nadaleko je poznat po crvenom prahu slatkog ili ljutkastog okusa koji svojom neodoljivom aromom obogaćuje brojne specijalitete naše domaće kuhinje. Tajna čarobnog »materijala« obilato raste na našim poljima u nekoliko vrsta i dimenzija jedne te iste biljke koju smo tijekom cijele zime čeznutljivo gledali pod okriljem skupih uvoznih artikala na policama za povrće.
PAPRIKA (Capsicum annum L.): Prvi tragovi u otkrivanju podrijetla ove dragocjene biljke iz obitelji povrća, koja je postala nezamjenljivi dio naše svakodnevne ishrane, istina manjim dijelom godine u svježem obliku, a većim u konzerviranoj ili mljevenoj formi, vode u zemlje Južne Amerike, ponajprije u Meksiko i Gvatemalu. Španjolski konkvistadori uz brojne materijalne dragocjenosti donijeli su, za cijelu europsku populaciju, mnogo dragocjenije sjeme ove biljke koja se izvrsno »primila« na starom kontinentu. U susjednu Mađarsku, kojoj i zahvaljuje današnje ime, paprika je stigla početkom 18. stoljeća, a vrlo vjerojatno i posve logično ubrzo se »našla« i na vojvođanskoj plodnoj zemlji. Zanimljivo je kako danas poznajemo 1000 različitih sorti u raznobojnoj paleti svjetlo-žutih, zelenih, crvenih, maslinastih, pa i crno-ljubičastih paprika koje se razlikuju po veličini, debljini mesa ploda i konačno, okusu.
HRANLJIVA VRIJEDNOST: Papriku možemo konzumirati kao svježu, zamrznutu, kiselu ili sušenu.
    Energetska vrijednost za 100 grama svježeg ploda iznosi 176, 8 kilodžulaili 42 kalorije za crvene, a 117, 2 kilodžula ili 28 kalorija za zelene primjerke.
    U sastavu mineralnih sastojaka dominiraju ugljični hidrati (8 posto kod crvenih, a 5,3 posto kod zelenih), te u mnogome manje bjelančevine (1,5 odnosno 1,2 posto) i najmanje masti (0,3 i 0,2 posto)
    Vitaminska vrijednost paprike ogleda se u velikoj koncentraciji vitamina C (50-250 miligrama u 100 grama jestivog dijela) i jedino ovdje nema razlike između boje ploda.
ZDRAVSTVENA PRIMJENA: Već spomenuti vitamin C igra važnu ulogu u očuvanju našeg zdravlja i redovito konzumiranje barem jedne paprike dnevno znatno doprinosi njegovom očuvanju. Primjerice sastojkom citrinom povoljno djeluje na cirkulaciju krvi i elastičnost kapilara, svojom ljutinom poboljšava varenja i probavu, ali se ipak mora paziti u doziranju prilikom ishrane da ne bi došlo do neželjenih posljedica poput gastritisa, povećanja kiseline i zapaljenja bubrega. Sastojak kapsaicin koristi se u farmaciji za izradu ljekovitih tinktura i masti koje ljekovito djeluju u terapiji kod brojnih reumatskih oboljenja.
GASTRONOMIJA: Paprike punjene nadjevom od mljevenog mesa vrlo su često jelo našeg podneblja, ali spadaju u tzv. tešku hranu koja s dolaskom toplijeg vremena rjeđe nalazi mjesto na svakodnevnoj trpezi. Tijekom pune sezone, koju svi željno očekujemo, paprike su neizostavni sastavni dio brojnih laganih salata u kombinaciji s rajčicom, češnjakom i sirom, s kojima čine poznate »šopske« ili »grčke« vitaminske kombinacije. Naravno, često se zna konzumirati u cijelom svom svježem obliku uz meso i razna pečenja, ili u pečenoj varijanti u ulju s dodatkom češnjaka.