SRIJEMSKA MITROVICA – U subotu 17. travnja 2004. godine u Srijemskoj Mit-rovici je održan okrugli stol na temu »Postlistopadska Srbija i poštivanje standarda za zaštitu nacionalnih manjina« na inicijativu i u organizaciji »Vojvođanskog centra za ljudska prava« iz Novog Sada. Domaćin je bio Zdenko Đaković, član HNV-a iz Srijemske Mitrovice. Predavači su bili: prof. dr. Marijana Pajvančić, Pravni fakultet Novi Sad; prof. dr. Stanko Pihler, Pravni fakultet, Novi Sad; mr. Caroline Harvey, UNHCHR; Gordana Arackić, Vijeće Europe; Jelena Jokanović, OESS.
    Sudionici okruglog stola bili su predstavnici hrvatske nacionalne zajednice iz Srijema, u prvom redu predstavnici kulturnih udruga iz Srijemske Mitrovice, Petrovaradina i Golubinaca, članovi HNV-a iz Srijema, svećenici iz Mitrovice, te nekoliko zainteresiranih iz ostalih srijemskih mjesta, primjerice Hrtkovaca. Nazočne je najprije pozdravio Zoran Bošković, predsjednik SO Srijemska Mitrovica, u čijim je prostorijama i održavan ovaj okrugli stol, a predavanja su započela uvodnom riječi mr. Aleksandre Vujić iz »Centra«, nakon čega su uslijedila predavanja gostiju.
    Profesorica Pajvančić je govorila o sud-jelovanju manjina u javnoj vlasti, odnos-no o tome, kako je teško ostvarivati manjinska prava, ako nema zastupnika na mjestu gdje se o tim pravima odlučuje, a to je parlament. Da bi se do toga mjesta došlo, potrebna je politička volja većine, ali i pravodobno informiranje manjinske zajednice o njenim pravima prilikom izbora, jer se jedino na izborima može doći do parlamenta. Da to neće biti lako ostvariti, potvrdio je i prof. Pihler, navodeći da je i dalje u zakonodavstvu pravni subjekt pojedinac, a ne cjelokupna manjina kao kolektivitet. Budući da su osnovni preduvjeti za ostvarivanje prava: sloboda, ravnopravnost, ekonomska snaga i mir, prof. Pihler nije preveliki optimist glede brzog rješavanja pitanja ostvarivanja tih prava, pa dakle i prava hrvatske nacionalne manjine u SCG. Unatoč teškoćama on preporuča da na tome treba raditi, a poglavito na tri područja: odnosima s većinskom nacijom, odnosima s matičnom državom, te s ostalim manjinama. Svaka je manjina u opasnosti, prema prof. Pihleru, od asimilacije (ukoliko nema stabilne i definirane projekte za očuvanje identiteta) i getoizacije (ukoliko se počne zatvarati prema vani). U daljnjem tijeku okruglog stola tri mlade gošće predstavile su svoje međunarodne organizacije, te upoznale nazočne s djelovanjem tih organizacija i mogućnostima kontakata s građanima SCG. Ono što je svima bilo zajedničko, a to se dobro osjetilo u dvorani, jest pokazana spremnost da se Hrvatima pomogne u ostvarivanju manjinskih prava.
Da su srijemski Hrvati slabo informirani, pokazala su i pitanja sudionika, koja su većinom bila tipa »Što možete učiniti, ako se dogodi…«, dakle kako postupiti u konkretnoj kriznoj situaciji i može li se tada očekivati adekvatna pomoć od strane međunarodne zajednice. Ponovno vraćanje na devedesete, makar i spominjanjem tragičnih srijemskih događaja, korisno je samo iz jednog razloga, a taj je: da se spriječi njihovo ponavljanje.
    Najživlja diskusija razvila se je pri samome kraju, kada je mr. Vujić predočila konkretne primjere kako se može reagirati i nastupiti izravno pred međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom manjinskih prava.
    Napokon se i u Srijemu dogodilo nešto korisno za ovdašnje Hrvate. Šest predavača i tridesetak sudionika iz skoro cijele regije pohvalilo je organizatore i domaćine za besprijekorno organiziran okrugli stol.