Kako, molim?

Kako, molim?

OPET RA­DI RA­DE

Sve se mijenja osim kamenja, kaže narod, a ja dodajem: i srpske Državne sigurnosti. Bio Rade, došao drugi Rade, i radi se isto. Umjesto da štite državu i narod od terorizma, oni ratuju opet s građanima i političkim suparnicima. Na Kos-metu ovog ožujka Albanci zapališe i prošlost i sadašnjost nacije, rastjeraše narod u izbjeglištvo, a sedam stotina plaćenih suradnika Državne sigurnosti, koji, kao, tamo nešto rade, ne javiše svojoj državi što se sprema i što će biti. Ovi u Srbiji, po istom šablonu Rade Markovića, Bracanovića, Legije i ostalih zlikovaca rade i dalje na unutrašnjem neprijatelju, prate, prisluškuju, smještaju, namještaju, podvaljuju, izmišljaju, a Boga mi će i ubijati, jer to je tradicija Službe. D. D. »Srpska reč«, 31. ožujka 2004.
STRA­NI JE­ZIK? HVA­LA LI­JE­PO

Strani jezik u osnovnim školama u Srbiji ne bi se trebao izučavati od prvog razreda, ne samo zbog nedostatka stručnog kadra, već i zbog strateških interesa zemlje i pravilnog obrazovanja mladih. Ja mogu razumjeti roditelje koji žele da im dijete uči strani jezik od prvog razreda. Naravno, pri tome se misli na engleski, a ne na ruski, je l’? Ali, nažalost, izgleda da će roditelji koji to žele morati plaćati, jer Ministarstvo ne ispunjava privatne želje, već mora voditi računa o strateškim interesima zem-lje i o pravilnom obrazovanju mladih ljudi. Milan Brdar, zamjenik ministra prosvjete i sporta Srbije, Beta, 15. travnja 2004.
UDRI, KO­GA BI­LO

Srbija je izmrcvarena zemlja koja je prošla četiri rata, razna izopćenja i gospodarski kolaps. Napadi na manjine su posljedica strašne frustracije i prekomjernog zamora stanovništva koje niti može u Europu, niti može bez nje. Od tako napaćene zemlje koja je izgubila nacionalno dostojanstvo ne može se očekivati racionalna reakcija. Nabili su nam rogove u Daytonu, Rambouilletu i Kumanovu, umorni smo od svega i moramo biti nečovječni ili prema sebi ili prema drugima. Vladimir Ilić, direktor zrenjaninskog Centra za razvoj civilnog društva, »Dnevnik«, 18. travnja 2004.
MIR­KOV PO­HOD
NA IS­TOK

Zovu me iz svih krajeva Hrvatske, odnosno gotovo da i nema mjesta iz Hrvatske odakle me nisu zvali. Nedavno me je nazvala i jedna gospođa iz Novog Sada koja je dobila dozvolu za zvanje u drugu državu iz njihova »Milijunaša«, no nije uspjela proći. Mirko Miočić, učinkoviti Kvisko iz Milijunaša, »Večernji list«, 16. travnja 2004.
SMRT­NI GRI­JEH

Biti Hrvat u srpskoj sredini i navijati za Dinamo bio je i ostao neoprostiv smrtni grijeh, teži od onoga protiv Duha Svetoga, koji je neoprostiv. M. K., »Fokus«, 16. travnja 2004.
DJE­CA GO­RA OD RO­DI­TE­LJA

Činjenica je da u posljednje vrijeme registriramo porast radikalizma, posebno među mladim ljudima. Po nekim psihološkim istraživanjima, kada su se raščlanili stavovi roditelja i djece, ispalo je da se djeca priklanjaju gotovo fašističkim idejama, iako to od roditelja ne čuju, tako da se i sami roditelji pitaju odakle im sve to. Ta djeca su rasla u ratnim uvjetima, a odrastaju u socijalnoj bijedi koja potiče nacionalni naboj, koji se onda, nažalost, najčešće iskazuje prema manjinama koje djeluju bespomoćno. To mogu biti nacionalne ili neke druge manjine. Tako nešto se u teoriji pojavljuje i prati gospodarsku krizu. S druge strane, činjenica je da incidenti nisu raščišćeni i razjašnjeni i ne znamo je li to zaista spontana gesta radikalne mladeži, ili je možda organizirana od radikalnih grupa koje imaju neki interes napraviti frku u Vojvodini. Niti jedan od incidenata nije raščišćen, pronalaženi su neki maloljetnici koji su djelovali sluđeno i ostala je nedoumica jesu li oni to zaista spontano uradili ili se netko krije iza njih. Moguće je da neke organizirane nacionalističke snage sve to organiziraju kako bi napravile kaos i dovele do toga da situacija ovdje bude kao što je bila u Bosni. U tim ozbiljnijim konfliktima bi možda onda profitirali. Dr. Mikloš Biro, »Dnevnik«, 18. travnja 2004.
POSAO SAMO ZA VJERUJUĆE

Srbija će inzistirati da svi koji budu radili na obnovi manastira Hilandar budu pravoslavci, naročito u slučaju da obnovu rade grčka poduzeća. Grčka poduzeća za obnovu mnogih manastira angažiraju radnike iz Albanije i s Kosova, jer su jeftina radna snaga, ali će Srbija zbog bojazni od diverzije inzistirati da na obnovi Hilandara rade samo pravos-lavci. Logično je i prirodno da srpske svetinje obnavljaju ljudi koji vjeruju u njih i znaju što one znače srpskom narodu. Dragan Kojadinović, ministar kulture Srbije, Beta, 19. travnja 2004.

Najave

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

17. 02. Surčinske mačkare

H. R. | 17. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina organizira u utorak 17. veljače mačkare u svojim prostorijama (prostorije Župe Presvetog Trojstva u Surčinu, Vojvođanska 283). Mačkare počinju u 18 sati, a bit će organizirana i tombola.

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

20. 02. 78. Znanstveni kolokvij ZKVH-a: O morfologiji govora Hrvata Bunjevaca u Donjem Tavankutu

H. R. | 20. veljače 2026.

Uoči Međunardnog dana materinskog jezika Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizira 78. znanstveni kolokvij na temu O morfologiji govora Hrvata Bunjevaca u Donjem Tavankutu, koji će se održati u petak 20. veljače s početkom u 18 sati u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Donjem Tavankutu (Marka Oreškovića 3).

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.