Odgovor na ovo pitanje jamačno bi u visoko postotnom iznosu bio potvrdan, ali je još vjerojatnije kako bi više ispitanika imalo čak dva ili više TV aparata od onih koji ga uopće nemaju doma.
    U trećem mileniju u čijim prvim godinama živimo isti taj način života ne možemo, čast izuzecima, ni zamisliti bez pogleda u svjetleći ekran čarobne kutije pomoću koje saznajemo najnovije vijesti, uživamo u omiljenim serijama i filmovima, slušamo glazbu ili jednostavno gledamo bilo što da nam vrijeme prođe.
RAĐANJE TELEVIZIJE: Najjednostavnija laička definicija televizije predstavljala bi sustav slanja (emitiranja) i prijama slike i zvuka posredstvom elektroničkih signala prijenosom putem žica i optičkih vlakana ili putem elektromagnetske radijacije. Signali se emitiraju iz centralnog izvora (televizijske postaje), a njihov prijam se ostvaruje uz pomoć antena ili sve popularnijeg kablovskog priključka.
    Egzistiranje današnje televizije, koja je uz pomoć sve naprednije visoke tehnologije uznapredovala u posve futurističku digitalnu osnovu, započelo je uz pomoć nekoliko znanstvenika-vizionara koji su otkrivali njezine tajne daleko ispred svoga vremena.
1873. Škotski znanstvenik James Clerk Maxwell predvidio je mogućnost postojanja elektromagnetskih valova i mogućnost njihova emitiranja. Iste godine su Englezi Villoughby Smith i Joseph May zamijetila kako se elektrosprovodljivost kemijskog elementa selena mijenja kada svjetlost padne na njega.
1884. Njemački inženjer Paul Nipkow dizajnirao je prvi pravi televizijski mehanizam – disk za skeniranje nazvan po njemu Nipkow disk. Ovaj disk se koristio prilikom projekta eksperimentalne televizije (1923-25)
1888. Njemački fizičar Wilhelm Hallwachs otkrio je kako pojedine supstance emitiraju elektrone kada su izložene svjetlosti.
1906. Američki inžinjer Lee De Forest patentirao je triodnu vakuumsku cijev i uspio riješiti dotadašnji najveći problem u razvoju buduće televizije.
1923-1925. U SAD je započelo eksperimentalno emitiranje televizijskog programa zahvaljujući izumiteljima Amerikancu Charlesu F. Jenkinsu i Englezu John L. Bairdu. Slika je bila nepotpuna, ali se mogla razaznati.
1936. U Londonu je izvršena prva javna radiotelevizijska difuzija dvije suparničke »tv kuće«, Marconi EMI i Baird Television, koje su predstavile svoje standarde emitiranja slike i zvuka.
1937. Usvojen je Marconi sustav koji se pokazao efikasnijim u svojoj izvedbi od 25 sklopova slike u sekundi uz 405 linija. Amerikanci su usvojili standard od 525 linija u 30 sklopova slike u sekundi.
1939. Započinje regularno i kontinuirano emitiranje televizijskog programa u SAD, ali je već nakon samo dvije godine (1941.) prekinuto sve do završetka Drugog svjetskog rata.
1940. Amerikanac mađarskog podrijetla Peter Goldmark je izumio televiziju u boji.
1946. Televizija doživljava ogromnu popularnost i strelovit razvoj u sljedećim godinama.
FENOMEN TELEVIZIJE: Otkad se pojavila u svom prvobitnom minijaturnom obliku, prvi ekrani su bili posve minijaturni (oko 76 mm), televizija je postala pravi sociološki fenomen u životnoj spoznaji svih kojima je bila dostupna za gledanje. Iako je, mora se priznati, u početku postojala određena skepsa glede mogućnosti i popularnosti malih ekrana spram opće priznatih velikih kino-ekrana i filma koji je dotad suvereno vladao svijetom pokretne slike. Ali novo tehnološko čudo koje je sliku dovelo u domove ubrzo je preuzelo primat i značajno reduciralo buduću kino-publiku. Filmovi su se sada mogli gledati u udobnosti vlastitog naslonjača. Isprva je televizija u svojim prvim danima bila posve dokumentarna i program se odvijao u živoj transmisiji. Ali razvojem tehnologije i otkrivanjem mogućnosti snimanja (videorekorderi), započinje nova era izvanserijskih potencijala u kreiranju raznovrsnog programa. A danas nam se sve to čini posve jednostavno i normalno kada pritisnemo gumb našeg daljinskog upravljača…