Sve skuplja proizvodnja i prinosi oslabljeni sušom ostavljaju ratarima na sjeveru Bačke malo prostora za zaradu. Računica za pet važnih kultura pokazuje koliko cijene sjemena, zaštite, gnojiva i goriva opterećuju svaki hektar – i zašto prihod od prodanog uroda ne znači nužno i dobit

Suša smanjuje količinu robe za prodaju, ali već plaćeno sjeme, gnojivo i obradu ne čini jeftinijima. Ovogodišnji podaci iz subotičkog kraja pokazuju koliko se razlikuju izgledi pet važnih ratarskih kultura: pšenice, ječma, kukuruza, uljane repice i suncokreta. Repica je prošla razmjerno dobro, dok slabiji jesenski prinosi sužavaju prostor za pokriće troškova. Prema podacima koje je iznio direktor PSSS-a Subotica Damir Varga, prosjek pšenice bio je oko 5,5 tona po hektaru, ječma šest, a uljane repice tri tone. Pšenica je na najsušnijim parcelama davala 3,5-4 tone, a ponegdje više od osam. Rujanska slika bila je nepovoljnija. Vijećnica Gradskog vijeća zadužena za poljoprivredu Hajnalka Bognár Pásztor je, pozivajući se na stručnu službu, navela preliminarne prinose kukuruza od četiri do pet tona i suncokreta od 1,5 do dvije tone po hektaru. To su lokalni pokazatelji za Suboticu, ne predstavljaju nacionalni prosjek. Višegodišnju sušu pritom treba opisivati precizno. Unija poljoprivrednih udruženja Subotice u listopadu 2024. govorila je o dvije suše u prethodne tri godine, uz zaseban udar niskih cijena u 2023. godini. Varga je lanjsku pšenicu opisao kao rekordnu. Dakle, u petogodišnjem razdoblju prepliću se ponavljane suše i tržišni gubici; nije svaka godina ni svaka kultura podjednako stradala.

Račun počinje prije nicanja

Cjenik NS Seme za prodajnu sezonu 2026. navodi 6.400-7.500 dinara za 25.000 zrna kukuruza. Pri računskoj sjetvi 60.000 zrna to je 15.360-18.000 dinara po hektaru. Industrijski suncokret stoji 13.700 dinara za 75.000 zrna, odnosno 10.960 dinara za pretpostavljenih 60.000 zrna po hektaru. To su primjeri jednog proizvođača, utrošak ovisi o hibridu i nicanju.

U trenutno objavljenom maloprodajnom cjeniku istog instituta pšenica i ječam stoje 57 dinara po kilogramu s PDV-om. Uz ilustrativnih 250 kilograma pšenice, odnosno 180 kilograma ječma, sjeme iznosi 14.250, odnosno 10.260 dinara po hektaru. Repica sorte zlatna stoji 10.450, a hibridi 12.540 dinara za pakiranje deklarirano za tri hektara: približno 3.483, odnosno 4.180 dinara po hektaru. Ove cijene ozimina pokazuju trošak nove nabave; nisu dokaz koliko je sjeme roda 2026. plaćeno u jesen 2025.

Troškovi zaštite bilja ovise o kulturi, proizvođaču i vrsti pripravka, propisanoj dozi te broju potrebnih tretmana. Prema provjerenim cjenicima i deklariranim dozama odabranih sredstava, herbicidni tretman pšenice ili ječma iznosi oko 1.266 dinara po hektaru, dok se jedan fungicidni tretman kreće od 3.371 do 4.815 dinara. Primjer zaštite koji uključuje jedan herbicidni i dva fungicidna tretmana tako stoji između 8.007 i 10.896 dinara po hektaru, bez PDV-a i troška rada strojeva.

Kod kukuruza primjena odabranog herbicida u dozi od 1,5 do dvije litre po hektaru stoji između 5.451 i 7.268 dinara bez PDV-a. Za suncokret, kod hibrida prilagođenih odgovarajućoj herbicidnoj tehnologiji, doza od 0,8 do jedne litre odabranog pripravka iznosi približno 6.079-7.599 dinara po hektaru s PDV-om. Kod uljane repice primjer herbicidnog tretmana s dvije litre pripravka po hektaru stoji oko 7.820 dinara s PDV-om. Fungicidni tretman repice ili suncokreta u promatranom primjeru dodaje još 6.309 dinara po hektaru, a insekticidni tretman protiv određenih štetnika žitarica ili repice oko 519 dinara, oboje bez PDV-a. Navedeni iznosi ilustriraju troškove pojedinih tretmana, a ne ukupan raspon cijena na tržištu ili obvezan program zaštite. Konačan trošak ovisi o stanju usjeva i stvarno potrebnim tretmanima.

Velik dio ulaganja odnosi se i na gnojivo. STIPS za tjedan od 14. do 18. rujna bilježi NPK 15:15:15 po 62,39 i ureu po 57,11 dinara za kilogram bez PDV-a. Primjer nabave 300 kilograma prvoga i 200 kilograma drugoga iznosi 30.139 dinara po hektaru. Primjer vrijedi za rujansku nabavu, ne dokazuje proljetni trošak niti preporučuje gnojidbu.

Svaki prohod ima cijenu

Znanstveni rad dr. sc. Ferenca Kiša i suradnika, objavljen 2024. u časopisu Selekcija i semenarstvo, za repicu prenosi normative Zadružnog saveza Vojvodine: oranje 24 litre po hektaru, tanjuranje devet, sjetvospremač sedam, sjetva pet, prskanje tri i rasipanje gnojiva tri litre po prohodu. To su planski normativi, ne i izmjereni prosjek svih traktora u 2026. Za međurednu kultivaciju, odnosno špartanje, terenska kalkulacija gospodarstva Nikolić iz Bačinaca za 2020. bilježila je približno pet litara po hektaru.

Model s jednim oranjem, tanjuranjem, prolazom sjetvospremača, sjetvom, špartanjem, dva prskanja i dva rasipanja gnojiva tako troši 62 litre. Operacije ovise o kulturi. Žetva i prijevoz dolaze dodatno; spomenuti znanstveni rad za cjelovit, intenzivniji program repice računa približno 125 litara, uključujući transport.

NIS za odobrene količine uz agro karticu navodi dizel po 184 dinara za litru. Gorivo za navedene 62 litre zato stoji 11.408 dinara prije povrata trošarine. Ministarstvo je u srpnju objavilo povrat od 53,93 dinara po litri, uz limit do 100 litara po hektaru i najviše 100 hektara. Uz taj iznos povrata trošak bi bio oko 8.064 dinara. Povrat se tijekom godine mijenjao pa ne postoji jedna neto cijena za cijelu sezonu. Gorivu treba dodati rad, održavanje i amortizaciju, a kod plaćene usluge paziti da se gorivo ne obračuna dvaput.

Koliko prihod može pokriti?

Zadružni savez Vojvodine za pšenicu roda 2026. objavio je trošak od 148.639,41 dinara po hektaru. Na 5,5 tona to je 27 dinara po kilogramu, bez zarade. Savez upozorava da akontnih 19 dinara ne pokriva proizvodnju. Ako bi isti trošak na sušnoj parceli trebalo rasporediti na četiri tone, kilogram bi stajao čak 37,16 dinara: manje zrna nosi gotovo isti račun.

Za usporedbu prihoda ovdje su sve prodajne cijene bez PDV-a. Prema Produktnoj burzi, od 14. do 18. rujna kukuruz novog roda prosječno je prodavan po 21,11, a stočni ječam po 19,27 dinara za kilogram. Suncokret je od 31. kolovoza do 4. rujna postizao prosječno 52,16, a repica krajem lipnja 55,18 dinara. Pšenica s najmanje 13 posto proteina krajem lipnja prodana je po 20,50 dinara. Burzovne cijene ovise o uvjetima ugovora i nisu zajamčene svakom rataru.

Množenje tih cijena lokalnim prinosima daje vrijednost roda po hektaru: pšenica oko 112.750 dinara, ječam 115.620, repica 165.540, kukuruz 84.440-105.550 i suncokret 78.240-104.320 dinara. To još nije dobit: iz tih iznosa valja pokriti cjelokupnu proizvodnju. Pri hipotetskom ukupnom trošku kukuruza od 120.000 dinara bez odbitnog PDV-a, za pokriće bez potpora trebalo bi 5,68 tona. Na četiri tone manjak bi bio 35.560 dinara. Trošak je pretpostavka za ovaj primjer.

Osnovna potpora za biljnu proizvodnju u 2026. iznosi 18.000 dinara po hektaru za korisnike koji ispune uvjete. U navedenom primjeru smanjila bi manjak na 17.560 dinara. Ostale potpore treba dodati samo u stvarno ostvarenom iznosu, a zakup, kamate, sušenje i skladištenje uključiti među troškove. Vlastita zemlja i mehanizacija olakšavaju novčani tok, ali ne znače da su zemlja, strojevi i obiteljski rad besplatni. Isplativost se zato mjeri tek onime što ostane nakon svih tih stavki – i mogućnošću da se iz ostatka financira sljedeća sjetva.

Ivan Ušumović