Skupština AP Vojvodine proglasila je područje donjega toka Mostonge parkom prirode pokrajinskoga značaja. Zaštićeno područje prostire se na više od 3.170 hektara na teritoriju općina Odžaci i Bač, dok zaštitna zona obuhvaća dodatnih 2.569 hektara. Osim očuvanja rijetkih šuma, slatina, vlažnih livada i brojnih zaštićenih vrsta, odluka otvara prostor za razvoj organske proizvodnje, tradicionalnoga stočarstva i ekoturizma

Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine na sjednici održanoj 27. kolovoza donijela je odluku o proglašenju Parka prirode Donja Mostonga, čime je pod formalnu zaštitu stavljeno jedno od vrjednijih preostalih područja panonske šumostepe u zapadnoj Bačkoj. Riječ je o prostoru u prirodnom slivu donjega toka Mostonge, na aluvijalnoj terasi Dunava, koji obuhvaća dijelove atara Bača, Deronja i Karavukova, na teritoriju općina Bač i Odžaci.

Prema konačnim podacima objavljenim nakon skupštinske sjednice, Park prirode Donja Mostonga zauzima 3.170,93 hektara. Oko njega je uspostavljena zaštitna zona površine 2.569 hektara, pa se različiti stupnjevi zaštite i nadzora odnose na prostor veći od 5.700 hektara. Kako je navedeno u obrazloženju odluke, Donja Mostonga predstavlja tipičan primjer panonskoga krajolika s očuvanim i mozaično raspoređenim šumostepskim, slatinskim i livadskim zajednicama te vodenim i močvarnim ekosustavima. Park je svrstan u drugu kategoriju, odnosno među zaštićena područja od pokrajinskoga ili regionalnoga značaja.

Jedinstvene šume i 185 vrsta ptica

Jedna od najvažnijih prirodnih vrijednosti Donje Mostonge jesu panonske šume hrasta lužnjaka na solonjecu, odnosno zaslanjenom zemljištu. U dokumentaciji koju su u postupku zaštite objavili Pokrajinsko tajništvo za urbanizam i zaštitu okoliša te Pokrajinski zavod za zaštitu prirode navodi se kako su te šume u dolini Mostonge jedinstven primjer očuvane šumske zajednice u Srbiji. Vrijednost područja dodatno povećava mozaik šuma, travnjaka, pašnjaka, slatina, bara, tršćaka i kanala. Izmjenjivanje različitih tipova staništa omogućilo je opstanak velikoga broja biljnih i životinjskih vrsta. Među značajnim biljkama vlažnih travnih i močvarnih staništa izdvojeni su ljubor, zmijski jezik i žablja trava, dok se među zaštićenim kukcima ističu hrastova strizibuba i veliki jelenak.

Na području Donje Mostonge evidentirano je 185 vrsta ptica, od kojih su 83 vrste gnjezdarice. Među njima su crna lunja, grogotovac, crvenonogi prudnik, divlja guska, sivi barski pjetlić, vodeni bik i eja močvarica, dok je orao štekavac redovita gnjezdarica ovoga područja.

Od vodozemaca se posebno izdvaja podunavski vodenjak, jedini balkanski subendemit među ovdje zabilježenim vrstama i jedna od najugroženijih životinja na ovome prostoru. Prisutni su i crvenotrbi mukač te barska kornjača. Bogatstvo faune sisavaca potvrđuje prisutnost desetak strogo zaštićenih vrsta, među kojima su šišmiši, patuljasti miš, lasica, vidra i divlja mačka.

Upravljanje vodom najvažniji zadatak

Jedan od najvažnijih zadataka budućega upravljanja bit će očuvanje odgovarajućega vodnog režima. Mostonga je tijekom povijesti pretrpjela velike promjene, nekada je bila znatno bogatija vodom i plovna, dok je izgradnjom Velikoga bačkog kanala i kasnije hidrosustava Dunav – Tisa – Dunav njezin tok skraćen, preusmjeren i uključen u kanalsku mrežu. Prema podacima koje je ranije objavila Radio-televizija Vojvodine, Mostonga je danas duga oko 70 kilometara, dok je nekadašnji tok bio duži. U pojedinim dionicama riječ je o kanaliziranom vodotoku, a donji dio kod Karavukova, Deronja i Bača povezan je s kanalom Bački Petrovac – Karavukovo.

Dugotrajne suše, isušivanje bara i prerano odvođenje vode predstavljaju neke od najvećih prijetnji močvarnim i slatinskim staništima. Odluka zato predviđa izradu ili izmjenu programa upravljanja vodnim režimom i njihovo prilagođavanje klimatskim promjenama. Na pojedinim lokalitetima planira se zadržavanje vode tijekom razdoblja gniježđenja ptica, kao i mjere poboljšanja kvalitete vode, obnove vlažnih staništa i uređenja priobalja.

Planovi iz područja vodoprivrede, poljoprivrede, šumarstva, lovstva i turizma morat će biti usklađeni s odlukom o zaštiti i budućim planom upravljanja parkom.

Organska proizvodnja i ekoturizam

Za upravljača Parka prirode Donja Mostonga određeno je Javno poduzeće Vojvodinašume. Njegove će obveze biti čuvanje i obilježavanje parka, provedba propisanih režima, praćenje stanja biljnih i životinjskih vrsta te nadzor nad aktivnostima korisnika i posjetitelja.

Upravljač treba izraditi desetogodišnji plan upravljanja i pravilnik o unutarnjem redu i čuvarskoj službi. Tim dokumentima bit će podrobnije uređeni uvjeti korištenja prirodnih resursa, obavljanja poljoprivrednih i šumarskih radova, kretanja posjetitelja, turističkih posjeta i drugih aktivnosti. Financiranje parka osiguravat će se iz prihoda ostvarenih upravljanjem, naknada za korištenje područja, proračuna AP Vojvodine, projekata, donacija i drugih izvora.

Za lokalno gospodarstvo proglašenje parka može predstavljati i razvojnu priliku. U dokumentaciji se među mogućim pravcima razvoja izričito navode tradicionalno korištenje krajolika, organska proizvodnja i ekoturizam. Donja Mostonga može biti zanimljiva promatračima ptica, fotografima prirode, biciklistima, školskim ekskurzijama i posjetiteljima kulturne baštine Bača.

Područje je dio Rezervata biosfere Bačko Podunavlje, koji je UNESCO 2017. uvrstio u Svjetsku mrežu rezervata biosfere. Prema podacima UNESCO-a, rezervat se prostire na 176.635 hektara i obuhvaća ostatke nekadašnjih poplavnih područja Dunava, šume, močvare, tršćake, poljoprivredne površine i naselja. Na ovom prostoru živi oko 147.400 stanovnika, a među glavnim djelatnostima su poljoprivreda, šumarstvo i industrija.

Proglašenje Donje Mostonge parkom prirode zato ne bi trebalo promatrati isključivo kao uvođenje zabrana, nego kao pokušaj uspostavljanja ravnoteže između očuvanja prirode i razvoja lokalnih sela. Tradicionalna ispaša i košnja pomažu održavanju otvorenih staništa, dok organska proizvodnja, lokalni proizvodi i održivi turizam mogu dobiti dodatnu vrijednost povezivanjem s imenom zaštićenoga područja.

Za Gornju i Srednju Mostongu ranije su također pokrenuti postupci zaštite. Prema Ministarstvu zaštite okoliša, područje Srednje Mostonge prostire se na oko 3.000 hektara između Apatina, Svilojeva, Bogojeva, Karavukova, Odžaka, Srpskog Miletića i Doroslova te ima ulogu ekološkoga koridora između staništa Gornje Mostonge i Dunava. Proglašenjem Donje Mostonge parkom prirode tako je načinjen važan korak prema sustavnijem očuvanju prirodnih vrijednosti duž cijele doline ove nekada znatno veće bačke rijeke.

I. U.