Bila sirova ili kuhana u domaćoj juhi mrkva je kod velike većine djece omraženi dio povrtarske ponude na tanjuru svakodnevne ishrane. Njezina konzumacija u adolescentskom dobu najčešće ide uz prisilu i roditeljske prijetnje, a unos u organizam je propraćen negodovanjem i grimasama zgroženih mladih »žrtava«. A tek kad malo poodrastu i zrelost ovlada razumom, bivša djeca počinju uviđati blagodati zdra-vlja koje ulazi s narančastim korijenom.
MRKVA, Daucus carota L.: Zanimljivo je kako se upravo Europa smatra postojbinom ove povrtarske biljke, za razliku od mnogih koje potječu s drugih kontinenata, te da obilno raste i u svom divljem obliku. Mrkva, koju mi jedemo i poznajemo, je u biti odomaćena gajena vrsta koja je nastala selekcijom izvornog divljeg oblika i odlikuje se bogatim mesnatim korijenom karakteristične oranž boje. Jeli su je i uzgajali stari Grci i Rimljani, poz-navali su je germanski narodi, ali je njezino uzgajanje većeg obima započelo tek u srednjem vijeku.
HRANLJIVA VRIJEDNOST: Energetska vrijednost: 140,6 kJ (33,6 kalorija)
Količina vode: 89,7 posto
Hranljivi sastojci: 7,2 posto ugljičnih hidrata od čega invertnog šećera ima 3,2-5,3 posto, bjelančevina i celuloze ima 1 posto, dok masti ima svega 0,2 posto
Mineralni sastojci: 1 posto (natrij 45 posto u mg, kalcij 35 posto u mg, kalij 28,2 posto u mg)
Vitamini: najviše ima karotina 8,1 posto u mg (provitamin A) od kojeg potječe karakteristična narančasta boja, dok ga u mrkvama žute boje ima do 5 puta manje. Najviša iskorištenost karotina je iz svježeg iscijeđenog soka, potom svježe naribane 82 posto, iz kuhane 18 posto, a najmanje iz cijele svježe mrkve svega 2 posto.
ZDRAVSTVENA VRIJEDNOST: U prvom redu mrkva je izuzetno zdravstveno djelotvorna na ljudska jetra kojima povećava osnovnu funkciju i time pojačava obranu organizma od raznih bolesti i usporava njegovo starenje. Izuzetno je djelotvorna kod zapaljenja sluzokože želuca i crijeva, čira na dvanaestercu i želucu jer svojim korisnim djelovanjem ubrzano vraća njihove funkcije. Naročito je važna redovita konzumacija u prvim mjesecima života kada bebe trebaju redovito jesti vitaminske kašice i sokove na bazi mrkve, jer pozitivno utječe na regulaciju stolice, ali i na smanjivanje proljeva. Preporuča se i dijabetičarima zbog svojih pozitivnih efekata na cijeli organizam, dok najstarijima sok od mrkve pomiješan s mlijekom predstavlja izvrsnu okrijepu u vidu lako svarljivog i osvježavajućeg napitka.
GASTRONOMIJA: Kulinarska priprava podrazumijeva kuhanje i pirjanje, te pripravljanje pirea i kaša, a prisutna je u rendanom obliku u svježim salatama i prilozima uz meso. Moderni kućanski aparati poput miksera, shakera i sokovnika omogućavaju posve lagano dobivanje zdravih napitaka i sokova u samo nekoliko minuta i predstavljaju idealni dio svakodnevnih obroka.
PRAKTIČNI SAVJETI: Prigodom čišćenja mrkve bolje ju je strugati nego ljuštiti, jer se tako ne gube velike količine hranljivih materija kojima obiluje ovaj korijen. Primjera radi, čišćenjem se gubi od 10-30 posto samog ploda, pa je, primjerice, za čistih 100 grama potrebno uzeti najmanje 120 grama mrkve. Također još jednom treba naglasiti, kako je kuhana mrkva hranljivija od sirove, a prilikom termalnog tretmana dolazi do prskanja njezinih stanica i dolazi do brže absorpcije sokova u organizmu i mnogo većeg iskorištavanja svih hranljivih sastojaka. Interesantno je kako se svježe iscijeđeni sok mrkve razblažen s vodom može davati bebama već od prvog mjeseca njihova života. Zato, dragi roditelji, nemojte nikada ustuknuti u raspravama za kuhinjskim stolom i popustiti najmlađima u njihovim protestima i odbijanju ponuđene mrkve na tanjuru. Djeca »razmišljaju« očima, a dok to ne počnu razumom njihov organizam će ostati uskraćen za zdravstveno blago narančastog korijena.