Kada ste mala zajednica, vrlo lako se može dogoditi da vaše aktivnosti, događaji i priče ostanu nevidljivi u široj javnosti. Upravo zato manjinski mediji imaju posebnu odgovornost – oni bilježe ono što bi možda prošlo nezapaženo

Radio Dux iz Tivta (Donja Lastva) jedini je elektronički medij hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. Radio je osnovala nevladina udruga Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum s ciljem očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije u Crnoj Gori. Emitiranje programa započelo je 2009. Glavna urednica i direktorica Radija Dux je Tanja Grabić, profesorica hrvatskog jezika i dugogodišnja novinarka.

U razgovoru za Hrvatsku riječ Tanja Grabić govori o značaju Radio Dux-a za Hrvate u Crnoj Gori, izazovima koje medijima donose nove tehnologije, o hrvatskoj manjini u Crnoj Gori.

► Što vas je privuklo radu u medijima? Kako je izgledao vaš profesionalni put do mjesta ravnateljice Radio Dux-a?

Prije svega moram reći da sam rođena u Boki i da je ovaj prostor uvijek bio dio mene, bez obzira na životne okolnosti koje su me u jednom trenutku odvele drugim putem. Završila sam Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, gdje sam stekla zvanje profesorice hrvatskog jezika i književnosti. Mediji tada nisu bili nešto o čemu sam razmišljala niti sam planirala da će novinarstvo postati moj profesionalni put. Nakon studija željela sam ostati u Mostaru. Moja sestra sa svojom obitelji živi tamo, jako smo povezane i moj je plan bio graditi život upravo u tom gradu. Međutim, život često napravi planove koji nisu isti kao naši. Prije gotovo četrnaest godina vratila sam se u Boku, točnije u Tivat, gdje sam dobila priliku raditi kao novinarka na Radiju Dux, jedinom radiju hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. Bio je to potpuno novi izazov za mene, jer novinarstvo nije bilo moja struka. Početci nisu bili jednostavni, trebalo je učiti, prilagoditi se drugačijem načinu rada i prihvatiti jednu sasvim novu dinamiku života. S vremenom sam zavoljela novinarstvo. Shvatila sam koliko je važno imati medij koji će biti blizu ljudima, koji će pratiti njihov život, njihove uspjehe, probleme, događaje i priče koje možda ne bi pronašle prostor negdje drugdje. Danas mogu reći da je Radio Dux postao veliki dio mog života. Kada pogledam put od novinarke do ravnateljice, vidim prije svega jedno veliko iskustvo, mnogo učenja i odgovornost prema zajednici kojoj pripadam.

► Na dužnost ravnateljice došli ste iz redakcije, znali ste novinarski posao, funkcioniranje radio postaje. Koji su za Vas bili najveći izazovi kada ste preuzeli vodstvo radija?

Voditi jedan manjinski medij nije jednostavno. Mi smo mali kolektiv, ali iza našeg rada stoji velika odgovornost. Kada sam preuzela vodstvo Radija Dux, suočili smo se s brojnim izazovima – od pitanja prostora u kojem radimo do financijske stabilnosti koja je jedan od najvećih problema s kojima se manjinski mediji susreću. Bilo je razdoblja kada nismo bili sigurni kakva će biti budućnost našeg prostora, ali i razdoblja kada je bilo teško osigurati redovito poslovanje. U takvim okolnostima morate biti vrlo snalažljivi i vjerovati u ono što radite. Posebno želim istaknuti važnost potpore Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, bez koje bi opstanak Radio Dux-a bio izuzetno otežan. Ta nam potpora daje mogućnost da radimo, planiramo i razvijamo nove sadržaje. Veliku zahvalnost dugujemo i predsjedniku Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimiru Dekoviću, koji se godinama zauzima za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori, ali i za opstanak naših institucija i medija. Osim financijskih izazova, veliki izazov je i rad s ljudima. Po prirodi nisam osoba koja vjeruje da se autoritet gradi strogoćom. Više vjerujem u razgovor, međusobno poštovanje i stvaranje atmosfere u kojoj se ljudi osjećaju kao dio tima. Volim da Radio Dux bude jedna obiteljsko-poslovna sredina u kojoj svatko zna da njegov rad ima vrijednost. Naravno, takav pristup ponekad nije jednostavan i dogodi se da netko možda iskoristi tu otvorenost, ali vjerujem da ne trebamo izgubiti ljudskost samo zato što postoje izazovi. Smatram da se najbolji rezultati postižu kada ljudi rade s osjećajem pripadnosti.

► Što je danas Radio Dux? Mislim pri tome na program koji proizvodite, opremljenost, novinare, suradnike, pokrivenost…

Radio Dux danas je puno više od radijske postaje. On je medij hrvatske zajednice u Crnoj Gori, mjesto gdje se bilježi naš život, čuva sjećanje i povezuju ljudi. Osnovan je s jasnom misijom – očuvanja hrvatskog identiteta, jezika, kulture i tradicije na ovim prostorima. Od svojih početaka do danas nastojimo biti mjesto gdje će hrvatska zajednica pronaći informacije, ali i prostor za predstavljanje svojih aktivnosti, ideja i vrijednosti. Danas uz radijski program razvijamo i portal Radio Dux, koji je postao važan izvor informacija o događajima u hrvatskoj zajednici. Pratimo rad udruga, kulturnih društava, institucija, župa i pojedinaca, jer smatramo da svaka ta priča zaslužuje biti zabilježena. Imamo četiri stalno zaposlena novinara, dok broj suradnika ovisi o projektima i financijskim mogućnostima. Voljeli bismo imati još više ljudi i još više mogućnosti za razvoj, ali nastojimo najbolje iskoristiti ono što imamo. Program emitiramo putem odašiljača na Vrmcu i Obosniku, a putem interneta dostupni smo slušateljima gdje god se nalazili. Posebno nam je drago kada nam se jave ljudi izvan Boke, pa čak i iz Dubrovnika, koji prate naš program. Ulažemo u opremu koliko nam mogućnosti dopuštaju, a trenutno pripremamo i podcast studio koji će nam omogućiti nove formate i približiti nas mlađoj publici. Najvažnije je da ostanemo ono što jesmo – medij koji sluša svoje ljude i kojem ljudi vjeruju.

► Radio Dux već godinama ima važnu ulogu u informiranju hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Kako danas ocjenjujete njegov značaj?

Mislim da je najveća vrijednost Radio Dux-a upravo u tome što je postao poveznica među ljudima. Mi nismo samo medij koji prenosi informacije, nego smo i mjesto na kojem se čuva sjećanje na događaje, ljude i aktivnosti naše zajednice. Pratimo rad hrvatskih udruga, kulturnih društava, institucija i pojedinaca te nastojimo svakome dati prostor koji zaslužuje. U manjinskoj zajednici svaka priča ima svoju vrijednost. Nekada se radi o velikim događajima, a nekada o malim, ali za ljude iznimno važnim trenucima. Upravo takve priče čine život jedne zajednice. Naši ljudi su se navikli na Radio Dux. To nam najbolje pokazuju povratne informacije koje dobivamo svakodnevno. Javljaju nam se, predlažu teme, šalju informacije i žele da budemo prisutni na događajima koji su njima važni. To povjerenje koje smo izgradili najveća je potvrda našeg rada. Kada vam ljudi kažu da nas slušaju, da čitaju naše objave ili da su zahvaljujući nama saznali nešto važno za svoju zajednicu, tada znate da ovaj posao ima smisla. Uloga manjinskog medija nije samo informirati. Ona je i čuvati trag jednog naroda, njegovog jezika, kulture i načina života.

► Može li se reći da je danas za Radio Dux financiranje najveći izazov? Financira li vas država Crna Gora kao medij nacionalne manjine?

Financiranje je zasigurno jedan od najvećih izazova s kojim se suočavamo. Rad manjinskog medija specifičan je, jer ne možete poslovati isključivo tržišno. Naša vrijednost nije samo u broju klikova ili slušanosti, nego u činjenici da imamo posebnu društvenu i kulturnu ulogu. Od strane države Crne Gore postoji Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava putem kojeg se mogu prijavljivati projekti, ali problem je što nikada ne postoji sigurnost hoće li projekt biti odobren iako je kvalitetan i potreban zajednici, ali pojedinci nemaju sluha za potrebe naše manjine. Također, kroz te projekte nije moguće riješiti pitanje plaća zaposlenih, što je za jedan medij veliki izazov. Zbog toga nam je iznimno važna potpora Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Zahvaljujući toj potpori Radio Dux može funkcionirati, možemo osigurati sredstva za zaposlene i podmirivati obveze koje imamo kao medij. Naravno, uvijek postoji određena neizvjesnost, jer se svake godine ponovno postavlja pitanje budućnosti i mogućnosti nastavka potpore. Bilo je nekada i razdoblja kada zaposlenici nisu nekoliko mjeseci primili plaću, što je bilo izuzetno teško. Unatoč tome, nikada nismo izgubili vjeru u ono što radimo. Znamo da naš posao ima smisla i da postoji potreba za medijem koji govori o životu hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

► Koliko je važno da hrvatska zajednica ima vlastite medije i na koji način oni pridonose očuvanju identiteta?

Smatram da je vlastiti medij za svaku manjinsku zajednicu od iznimne važnosti. On nije samo mjesto gdje se objavljuju vijesti, nego prostor u kojem zajednica vidi samu sebe.

Kada ste mala zajednica vrlo lako se može dogoditi da vaše aktivnosti, događaji i priče ostanu nevidljivi u široj javnosti. Upravo zato manjinski mediji imaju posebnu odgovornost – oni bilježe ono što bi možda prošlo nezapaženo.

Radio Dux čuva našu svakodnevicu. Bilježimo rad udruga, kulturnih društava, događaje, uspjehe pojedinaca, tradiciju i običaje. Sve ono što danas zabilježimo sutra postaje dio povijesti jedne zajednice. Posebno važnu ulogu imamo u očuvanju hrvatskog jezika. Jezik nije samo sredstvo komunikacije, nego nositelj kulture, sjećanja i identiteta. Kroz program i sadržaje koje stvaramo nastojimo njegovati hrvatsku riječ i pokazati da ona ima svoje mjesto u javnom prostoru Crne Gore. Identitet se ne čuva samo velikim događajima. On se čuva svakodnevno – kroz razgovor, kroz medije, kroz kulturu, kroz obitelj i kroz osjećaj pripadnosti.

► Kakva je suradnja Radio Dux-a s hrvatskim institucijama u Crnoj Gori i Republici Hrvatskoj?

Suradnja s hrvatskim institucijama u Republici Hrvatskoj vrlo je dobra i iznimno nam je važna. Ona se vidi kroz različite oblike potpore, zajedničke projekte, posjete i otvorenost za razgovor o potrebama hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Posebno nam znači razumijevanje i potpora Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji prepoznaje važnost našega rada. Kada govorimo o institucijama hrvatske zajednice u Crnoj Gori, posebno bih istaknula suradnju s Hrvatskim nacionalnim vijećem. Nalazimo se u istom prostoru i svakodnevno surađujemo. Predsjednik HNV-a Zvonimir Deković dugi niz godina povezuje institucije, ljude i projekte te se snažno zauzima za očuvanje položaja hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Radio Dux surađuje i sa svim hrvatskim udrugama, kulturnim društvima i institucijama, jer smatramo da samo zajedničkim radom možemo postići više.

► Koliko su mlađe generacije zainteresirane za sadržaje na hrvatskom jeziku i kako ih nastojite uključiti u rad medija?

Današnje generacije žive u vremenu koje je potpuno drukčije od onoga u kojem smo mi odrastali. Informacije dolaze brzo, sadržaji se mijenjaju iz minute u minutu i nije uvijek lako privući pažnju mladih ljudi. Međutim, ne mislim da mladi nisu zainteresirani. Mislim da samo moramo pronaći način na koji ćemo im se približiti. Nastojimo ih uključivati kroz emisije, razgovore i prilike da predstave svoje aktivnosti, mišljenja i ideje. Važno nam je da ne budu samo publika, nego aktivni sudionici. Upravo zato pripremamo podcast studio koji će mladima ponuditi drugačiji prostor komunikacije. Želimo im dati mogućnost da govore o temama koje ih zanimaju, da predstave svoje uspjehe i da osjete kako je Radio Dux i njihov medij. Na nama je da se prilagodimo novim generacijama, ali i da im pokažemo vrijednost onoga što imaju – svoju kulturu, jezik i naslijeđe.

► Digitalne platforme mijenjaju navike publike. Kako se Radio Dux prilagođava novim medijskim trendovima?

Mediji danas više nisu ograničeni samo na radiofrekvenciju ili tiskani oblik. Ljudi informacije žele dobiti brzo, dostupno i na platformama koje svakodnevno koriste. Zato se i mi prilagođavamo. Radio Dux je prisutan na društvenim mrežama poput Facebooka i Instagrama, gdje svakodnevno komuniciramo s publikom i objavljujemo sadržaje. Svjesni smo da mlađe generacije možda neće uvijek uključiti radio u klasičnom obliku, ali će poslušati zanimljiv razgovor, pogledati video sadržaj ili pratiti podcast. Upravo zato pripremamo podcast studio. Želimo pratiti suvremene trendove, ali pritom zadržati ono najvažnije – kvalitetan sadržaj, vjerodostojnost i blizinu ljudima. Tehnologija se brzo mijenja, ali potreba za pouzdanim informacijama i ljudskom pričom ostaje ista.

► Kako vidite budućnost manjinskih medija u vremenu umjetne inteligencije, društvenih mreža i sve bržih promjena u načinu informiranja?

Budućnost medija zasigurno će biti obilježena velikim tehnološkim promjenama. Umjetna inteligencija i nove tehnologije mogu biti korisni alati koji će pomoći novinarima u radu, ali vjerujem da nikada neće zamijeniti ono najvažnije – ljudski pristup. Manjinski medij nije samo mjesto prijenosa informacija. On poznaje svoju zajednicu, njezine ljude, njezinu povijest i posebnosti. To je nešto što se ne može zamijeniti algoritmom. Ipak, moramo biti spremni prihvatiti promjene. Ne možemo ostati izvan novih tehnologija jer bismo se tako udaljili od publike, posebno mladih ljudi. Vjerujem da će opstati oni mediji koji uspiju spojiti tradiciju i suvremenost – koji će čuvati svoje vrijednosti, ali istodobno pronaći nove načine komunikacije. Radio Dux će uvijek imati svoju posebnu ulogu jer ne prenosimo samo vijesti. Mi prenosimo priče ljudi, čuvamo sjećanja i povezujemo zajednicu.

► Surađujete li s medijima hrvatske nacionalne manjine u okruženju, možda s HRT-om?

Suradnja s drugim hrvatskim medijima vrlo nam je važna jer omogućuje razmjenu iskustava, sadržaja i informacija, ali i veću vidljivost hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Surađujemo s Hrvatskom izvještajnom novinskom agencijom (HINA), od koje preuzimamo određene sadržaje, kao i s Hrvatskim katoličkim radiom. Također postoji suradnja s Hrvatskom radiotelevizijom, čiji novinari prate važne događaje u Crnoj Gori, posebno prilikom dolaska visokih hrvatskih dužnosnika, predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Vlade i drugih predstavnika institucija. Takva suradnja nam je značajna, jer kroz nju teme vezane uz hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori dolaze do šire javnosti. Važno je da se o nama govori ne samo kada postoje određeni izazovi, nego i kroz pozitivne priče – o kulturi, baštini, uspjesima naših ljudi i životu zajednice. Smatram da hrvatski mediji, bilo u Republici Hrvatskoj, bilo u zemljama gdje žive hrvatske manjinske zajednice, imaju zajedničku odgovornost – čuvati hrvatsku riječ i povezivati ljude.

► Kakav je danas položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori? Što su najveći izazovi?

Hrvatska zajednica u Crnoj Gori ima dugu i bogatu povijest. Mi smo autohtoni narod na ovim prostorima i stoljećima smo svojim djelovanjem ostavili dubok trag u kulturnom, pomorskom, društvenom i gospodarskom razvoju Boke kotorske i Crne Gore. Smatram da se za svoj položaj moramo nastaviti boriti vlastitim radom, zajedništvom i odgovornošću. Nitko drugi neće sačuvati ono što je naše ako to sami ne budemo čuvali. Ne trebamo se nikome sklanjati niti zaboraviti tko smo, ali isto tako vjerujem u otvoren dijalog, međusobno poštovanje i zajednički život. Najveći izazov vidim u očuvanju identiteta među mladim generacijama. Vrijeme u kojem živimo donosi mnoge mogućnosti, ali nosi i opasnost da se izgubi povezanost s vlastitim korijenima. Zato je važno mladima govoriti o vrijednosti onoga što su naslijedili. Trebaju znati povijest svojih predaka, upoznati svoju kulturu, jezik i običaje. Identitet nije nešto što se samo naslijedi – on se svakodnevno gradi i prenosi.

► Koliko je danas teško očuvati hrvatski jezik u javnom prostoru Crne Gore i kakvu ulogu u tome ima Radio Dux?

Jezik je jedan od temelja svakog identiteta. On nije samo način komunikacije, nego nositelj kulture, tradicije i sjećanja jednog naroda. Za manjinske zajednice očuvanje jezika uvijek je poseban izazov jer zahtijeva svakodnevni trud i svijest o njegovoj važnosti. Upravo zato mediji imaju veliku odgovornost. Radio Dux kroz svoj program i portal nastoji njegovati hrvatski jezik i dati mu prostor u javnosti. Nastojimo da hrvatska riječ bude prisutna svakodnevno – kroz vijesti, razgovore, kulturne sadržaje i priče o ljudima. Posebno je važno da mladi čuju hrvatski jezik, da ga koriste i da ga dožive kao nešto prirodno i svoje. Ako želimo sačuvati jezik, moramo ga živjeti. Ne možemo očekivati da će se identitet očuvati samo kroz velike manifestacije ili posebne prigode. On se čuva svakoga dana – u obitelji, u obrazovanju, u kulturi i kroz medije.

► Posljednjih godina sve se više govori o regionalnom identitetu Bokelja, a dio građana na popisima izjašnjava se kao Bokelji. Koliko takvo izjašnjavanje, po Vašem mišljenju, utječe na brojnost i položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori?

Boka kotorska je prostor bogate povijesti i različitih identiteta. Bokeljstvo je dio te baštine i predstavlja snažan osjećaj pripadnosti ovom prostoru koji mnogi ljudi nose u sebi. Svatko ima pravo slobodno se izjasniti o svom identitetu i to pravo treba poštovati. Međutim, važno je razumjeti da regionalni i nacionalni identitet nisu isto i da se oni ne moraju međusobno isključivati. Netko može biti ponosni Bokelj i istodobno ponosni Hrvat. Upravo je ta slojevitost identiteta oduvijek bila posebnost Boke kotorske. S druge strane, činjenica je da brojnost nacionalne zajednice ima određeni značaj kada govorimo o ostvarivanju manjinskih prava i položaju zajednice u društvu. Zato je važno otvoreno razgovarati o identitetu i mladim ljudima objasniti vrijednost njihova nasljeđa. Najvažnije je da se svatko izjašnjava slobodno, ali i da poznaje svoju povijest i svoje korijene.

► Crna Gora najdalje je, od zemelja Zapadnog Balkana odmakla u procesu pristupanja Europskoj uniji. Što bi članstvo u EU značilo za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori i može li ono dodatno unaprijediti zaštitu manjinskih prava i očuvanje hrvatskog identiteta?

Ulazak Crne Gore u Europsku uniju bio bi važan korak za cijelo društvo, pa tako i za hrvatsku zajednicu. Europske vrijednosti temelje se na poštovanju različitosti, zaštiti manjinskih prava i očuvanju kulturne baštine svih naroda koji žive u jednoj državi. Vjerujem da bi članstvo u Europskoj uniji moglo donijeti dodatne mogućnosti za razvoj, povezivanje i jačanje institucija koje rade na očuvanju identiteta manjinskih zajednica. Međutim, sama europska integracija ne može zamijeniti ono što svaka zajednica mora učiniti sama. Identitet se ne čuva samo zakonima i institucijama. On se čuva ljudima, obiteljima, kulturom, jezikom, obrazovanjem i spremnošću da se vlastito naslijeđe prenese dalje. Mi moramo biti svjesni vrijednosti onoga što imamo. Naši preci ostavili su nam bogatu kulturnu i povijesnu baštinu i naša je odgovornost da je sačuvamo. Vjerujem u budućnost hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Ako budemo zajednički radili, ako budemo njegovali svoj jezik, kulturu i tradiciju te ako mlade generacije uključimo u taj proces, imat ćemo razlog za optimizam. Radio Dux će i dalje nastojati biti mjesto gdje se čuje glas hrvatske zajednice, mjesto koje povezuje ljude i čuva priče koje bi bez nas možda ostale nezabilježene.