Na mjernoj postaji Bezdan sredinom ovog tjedna zabilježen je vodostaj od –126 centimetara, najniži od početka službenog niza mjerenja, dok je kod Batine izmjereno rekordnih –114 centimetara. Povlačenje rijeke otežalo je plovidbu, uvoz goriva i proizvodnju električne energije, ugrozilo riblji fond i navodnjavanje, ali i otkrilo potopljene brodove te neeksplodirane bombe iz Drugoga svjetskog rata

Slika Dunava ovoga ljeta na pojedinim mjestima više podsjeća na široku pješčanu dolinu nego na jednu od najvažnijih europskih prometnica. Iz vode su izronili veliki sprudovi, brodice su ostale zaglavljene u mulju, a do dijelova obale koji su inače pod vodom sada se može doći pješice.

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, Dunav je 29. srpnja kod Bezdana pao na –126 centimetara. Hidrolog RHMZ-a Dejan Vladiković kazao je za N1 kako je riječ o povijesnom minimumu u suvremenom, višedesetljetnom nizu promatranja. Nažalost, prema prognozama na web stranici RHMZ-a predviđa se tendencija daljeg opadanja vodostaja.

Rekord vezan uz mjernu postaju

Kada se govori o najnižem vodostaju Dunava ikada, potrebno je razlikovati suvremeni niz mjerenja od starijih hidroloških zapisa. Prema podacima koje prenosi RTV, apsolutni minimum kod Bezdana zabilježen je 1909. godine, kada je vodostaj iznosio –146 centimetara. Ovogodišnjih –126 centimetara stoga se približilo povijesnom rekordu, ali ga nije oborilo. RHMZ kao apsolutni minimum u obrađenom razdoblju od 1946. do 2024. navodi –103 centimetra iz kolovoza 2022., pa je ovogodišnja vrijednost najniža u tom suvremenom nizu. Zanimljiv podatak dolazi i iz Austrije, gdje je u veljači 1885. zabilježen najniži poznati protok Dunava od samo 392 kubična metra u sekundi. Taj podatak, međutim, označava količinu vode koja protječe rijekom, a ne visinu vodostaja.

Novi rekord zabilježen je i s druge strane granice. Prema podacima Hrvatskih voda, Dunav je kod Batine na dan 29. srpnja pao na –114 centimetar, također ispod dotadašnjeg minimuma iz 2022.

Za tako rani minimum odgovoran je dugotrajan manjak oborina u gotovo cijelom slivu. Vladiković je za N1 i Insajder objasnio kako je deficit bio izražen još tijekom proljeća, dok su visoke temperature zahvatile gornji i srednji tok Dunava. Slabije dotjecanje, uz snažnije isparavanje, dovelo je do pada koji se pojavio znatno ranije nego inače. Dunav najniže vrijednosti obično doseže krajem kolovoza ili u rujnu, a ove su godine rekordi oboreni već sredinom srpnja.

Manje tereta, goriva i električne energije

Nizak vodostaj nije samo upečatljiv prizor s obale. Njegove se posljedice već osjećaju u gospodarstvu, prometu i energetici. Velike barže i tankeri moraju smanjiti teret kako ne bi nasjeli na dno. Prema podacima koje je objavio Reuters, plovila su na pojedinim dionicama mogla koristiti tek 30 do 40 posto svojega uobičajenog kapaciteta. Zbog toga je Srbija tijekom srpnja primila samo oko četvrtine planirane količine goriva iz uvoza. Problemi su vidljivi i u proizvodnji električne energije. Reuters je, pozivajući se na čelnika Elektroprivrede Srbije Dušana Živkovića, objavio kako Hidroelektrana Đerdap 1 trenutačno proizvodi oko 5.000 megavatsati dnevno, približno trećinu prosječne dnevne proizvodnje. Svibanj i lipanj bili su proizvodno najslabiji takvi mjeseci od otvaranja elektrane 1970. godine. Manjak vode utjecao je i na sustave hlađenja termoelektrana u Kostolcu, premda iz EPS-a poručuju da je opskrba električnom energijom stabilna. Razmjeri suše vidljivi su duž cijeloga donjeg toka. U Rumunjskoj je protok pao na oko 1.700 kubičnih metara u sekundi, prema srpanjskom prosjeku od približno 4.700, što je najniža vrijednost od 1996. godine. Kako prenosi Reuters, ograničeno je navodnjavanje, dio trajektnih linija je obustavljen, a barže za prijevoz žitarica ostale su usidrene.

Rijeka otkriva ratne ostatke

Povlačenjem Dunava na površinu ne izlaze samo pješčani sprudovi. Kod Batine su na 1430. riječnom kilometru, oko tri kilometra sjeverno od naselja, u razmaku od jednoga dana pronađene dvije avionske bombe iz Drugoga svjetskog rata. Kako je objavio portal PortOS, pozivajući se na Policijsku upravu osječko-baranjsku, jedna bomba sovjetske proizvodnje bila je teška oko 101 kilogram i sadržavala približno 46 kilograma eksploziva. Druga je bila teška oko 150 kilograma, s približno 50 kilograma eksploziva. Zbog opasnosti njihova prijevoza stručnjaci Regionalne protueksplozijske jedinice Osijek odlučili su bombe uništiti kontroliranim eksplozijama na mjestu pronalaska. Policija je upozorila građane da ne prilaze sumnjivim predmetima koji bi se zbog daljnjeg povlačenja rijeke mogli pojaviti uz obalu, nego da o svakom nalazu odmah obavijeste nadležne službe. Na području Batine u studenome 1944. vođena je jedna od najvećih bitaka na prostoru tadašnje Jugoslavije, pa se u zemlji i riječnom koritu još nalaze znatne količine neeksplodiranih sredstava. Sličan nalaz zabilježen je i kod Petrovaradina. Kako piše Danas, u plićaku nedaleko od čarde Aqua Doria pronađena je minobacačka granata, vjerojatno iz razdoblja Drugoga svjetskog rata. Policija je osigurala mjesto i uklonila eksplozivnu napravu. Nešto ranije na istome području pronađena je i avionska bomba. Pretpostavlja se da je mogla zaostati nakon savezničkog bombardiranja željezničkog mosta u rujnu 1944. godine. Nizak vodostaj ponovno je učinio vidljivima i olupine njemačke crnomorske flote, potopljene kod Prahova 1944. Neka plovila još sadrže streljivo i eksploziv, a njihovi trupovi sužavaju plovni put. Kod Opatovca su izronili ostatci teretnog šlepa, možda plovila koje je, prema pisanju Tportala, 1937. potonulo s teretom od 50 vagona ugljena.

Posljedice koje ostaju i nakon kiše

Nedostatak vode ugrožava promet, turizam i ribarstvo, ali i ekosustav dunavskih rukavaca, ritova i kanala. Plića voda brže se zagrijava i sadrži manje kisika, rukavci gube vezu s glavnim tokom, a kanali za navodnjavanje ostaju bez potrebnog dotoka. Vladiković upozorava da bi približavanje biološkom minimumu tijekom kolovoza moglo izazvati poteškoće u vodoopskrbi, pa čak i lokalne restrikcije. Kiša u gornjem dijelu sliva može donijeti kratkotrajni porast od nekoliko desetaka centimetara, ali za trajniji oporavak potrebne su obilnije i dugotrajnije oborine na širokom području srednje Europe. No, dugoročne prognoze ne najavljuju značajnije poboljšanje prije sredine rujna. Dunav će stoga i u nastavku ljeta ostati pod pritiskom suše, a ovogodišnji rekord upozorenje je da ekstremno niski vodostaji više nisu samo povremena smetnja plovidbi, nego problem koji istodobno pogađa energetiku, poljoprivredu, opskrbu, sigurnost i prirodu.

Ivan Ušumović

Zaliv Baračka