Od prosinca 2024. do ožujka 2026. u provladinim medijima zabilježeno je najmanje 15.488 spominjanja riječi koje u osnovi sadrže izraz »ustaša«

U Kući ljudskih prava u Beogradu 15. srpnja predstavljeno je novo izvješće Inicijative mladih za ljudska prava pod nazivom »Dosije Hrvatska 2: Protjerivanje, targetiranje i drugi primjeri kršenja ljudskih prava građana i građanki Hrvatske u Srbiji (ožujak 2025. – ožujak 2026.)«.

Riječ je o nastavku analize, kako navode autori, antihrvatske političke propagande i slučajeva kršenja prava hrvatskih državljana u Srbiji. Izvješće se temelji na razgovorima s hrvatskim državljanima kojima je ukinuta dozvola boravka, pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji, kao i osobama koje su u javnosti bile označavane kao »ustaše«.

Obuhvaćena je i analiza sadržaja provladinih medija te javnih istupa najviših državnih dužnosnika u vezi s političkom krizom u Srbiji i navodnom ulogom Hrvatske. Na kraju izvješća upućene su preporuke državnim institucijama i medijima radi zaštite ljudskih prava i suzbijanja govora mržnje.

Posebna pozornost posvećena je slučajevima ukidanja dozvola boravka hrvatskim državljanima uz obrazloženje da predstavljaju »neprihvatljiv sigurnosni rizik«, kao i ulozi državnih institucija i pojedinih medija u stvaranju i održavanju takve prakse.

Retorika za unutarnjopolitičke potrebe

U izvješću se navodi da su, nakon urušavanja nadstrešnice na Glavnom željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024. i početka političke krize u Srbiji, hrvatski državljani i građani Srbije s hrvatskim državljanstvom bili izloženi sustavnom targetiranju u dijelu medija i javnog prostora.

Autori izvješća ističu kako su uz njih kao »ustaše« često označavani i studenti u blokadi, oporbeni političari te aktivisti za ljudska prava. Posebno upozoravaju na slučajeve ukidanja dozvola boravka hrvatskim državljanima, ocjenjujući da su takve odluke bile nedovoljno obrazložene i da su dovele do kršenja njihovih prava.

Prema podacima iz izvješća, od prosinca 2024. do ožujka 2026. u provladinim medijima zabilježeno je najmanje 15.488 spominjanja riječi koje u osnovi sadrže izraz »ustaša«, što je znatno više nego u prethodnom dvogodišnjem razdoblju.

U Narodnoj skupštini Srbije u istom je razdoblju zabilježeno najmanje 200 takvih spominjanja, dok ih je tijekom dvije godine prije novosadske tragedije (2022. – 2024.) bilo 71. Autori izvješća navode i da su najviši državni dužnosnici iz redova Srpske napredne stranke u posljednjih godinu i pol taj izraz koristili 627 puta, u usporedbi s 276 spominjanja u razdoblju od 2022. do 2024. godine.

Predstavljajući izvješće, autorica Ivana Nikolić istaknula je kako se učestalim pozivanjem na zločine počinjene tijekom Nezavisne Države Hrvatske pažnja javnosti preusmjerava s aktualnih društvenih problema te se stvara nepovjerenje prema Hrvatskoj i Hrvatima.

Izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) Zoran Gavrilović ocijenio je kako se takva retorika prvenstveno koristi za unutarnjopolitičke potrebe i mobilizaciju dijela biračkog tijela. Prema njegovim riječima, teme poput korupcije, vladavine prava i reformi potiskuju se u drugi plan, dok javnim prostorom dominiraju optužbe i etiketiranje političkih neistomišljenika.

Gavrilović je podsjetio kako je BIRODI od Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM) zatražio ispitivanje medijskih sadržaja u kojima se građani nazivaju »ustašama«, izrazivši očekivanje da će novi sastav Vijeća REM-a reagirati na promicanje govora mržnje.

U izvješću se navodi i kako brojni slučajevi govora mržnje prema hrvatskom narodu ostaju bez političkih ili pravosudnih posljedica. Kao primjer navodi se izjava potpredsjednika Skupštine Vojvodine Nemanje Zavišića, koji je u ožujku ove godine tijekom skupštinske rasprave izjavio da su »svi Hrvati ustaše«, a zbog koje, prema navodima izvješća, nije snosio posljedice. Govoreći o slučajevima protjerivanja hrvatskih državljana, Kristina Todorović iz Komiteta za ljudska prava pojasnila je kako država ima diskrecijsko pravo uskratiti ulazak ili boravak stranim državljanima, ali da svaka takva odluka mora biti valjano obrazložena i utemeljena na konkretnim činjenicama.

U suprotnom, upozorila je, takva praksa može predstavljati oblik etničke stigmatizacije.

Zaštita prava i odgovornost institucija

Na temelju nalaza iz izvješća »Dosije Hrvatska 2«, kao i ranijeg izvješća «Dosije Hrvatska: Koordinacija mržnje«, Inicijativa mladih za ljudska prava uputila je niz preporuka institucijama Republike Srbije s ciljem zaštite ljudskih prava, sprječavanja diskriminacije i suzbijanja govora mržnje.

Od državnih dužnosnika Srbije zatraženo je da prestanu koristiti zapaljivu i diskriminatornu retoriku kojom se građani, studenti, novinari i politički protivnici označavaju kao »ustaše«, »fašisti« ili »neprijatelji države«. Upozoreno je kako takvo javno etiketiranje može poticati govor mržnje i ugroziti sigurnost pojedinaca i skupina.

Od Ministarstva unutarnjih poslova Srbije zatraženo je da odluke o boravku stranih državljana temelji na provjerljivim činjenicama i jasnim zakonskim kriterijima, uz puno poštovanje prava na pravičan postupak.

Inicijativa traži i da Ministarstvo unutarnjih poslova te Vrhovno javno tužiteljstvo ispitaju slučajeve protjerivanja i uskraćivanja boravka državljanima Republike Hrvatske, utvrde eventualnu odgovornost za nezakonito postupanje te osiguraju pravnu zaštitu osobama koje su time pogođene.

Poseban zahtjev upućen je Vrhovnom javnom tužiteljstvu da odlučnije reagira na slučajeve javnog širenja govora mržnje i diskriminacije u medijima i javnim istupima.

U preporukama predsjedniku Republike Srbije, Vladi Srbije i predsjednici Narodne skupštine Srbije ističe se potreba za javnom osudom poruka koje potiču mržnju i diskriminaciju te za odgovornijim djelovanjem u zaštiti ravnopravnosti svih građana.

Od povjerenika za zaštitu ravnopravnosti i zaštitnika građana zatraženo je pravodobno reagiranje na slučajeve diskriminacije i kršenja prava pripadnika hrvatske zajednice i drugih skupina izloženih javnom prozivanju.

Posebna odgovornost, prema preporukama Inicijative, odnosi se na Regulatorno tijelo za elektroničke medije (REM), koje bi trebalo odlučnije reagirati prema medijima koji šire govor mržnje, dezinformacije i diskriminatorne sadržaje.

Mediji se pozivaju na dosljedno poštovanje profesionalnih standarda i Kodeksa novinara i novinarki Srbije te na odustajanje od objavljivanja neprovjerenih i manipulativnih sadržaja, etničke stigmatizacije i teorija zavjere.

Takav pristup, navodi Inicijativa, nužan je za zaštitu sigurnosti građana i očuvanje međunacionalnog povjerenja.

Priredila: Z. V.