Drugo lice Subotice

Feszti u urbanoj prašumi


Zapuštene površine nisu nikakva rijetkost u našem gradu. Zapravo, to je redovita slika Subotice i kao takva posve je neopravdano izostavljena iz turističke ponude grada, bilo da je riječ o ogromnom prostoru kod nekadašnje tvornice Zorka, o prašumi na kraju Ulice Sándora Petőfija ili pak o ruglu u Gomborskom sokaku. A kada se malo bolje razmisli, takvih je slika, i to na desetke, gotovo u svakom gradskom kvartu, pa ako se tu još dodaju i one u prigradskim naseljima, Turistička organizacija Subotice mogla bi u svoj repertoar uvrstiti višednevni obilazak napuštenih i zapuštenih lokacija uz stručno vodstvo eksperata o lokalnoj povijesti.
Koliko se, recimo, samo nadahnutih govora propustilo na prostoru pokraj Otvorenog sveučilišta, tamo gdje je sada »gradilište« a nekoć je bilo zamišljeno da to bude kino. Dovoljno je bilo samo skrenuti desno od Franjevačke crkve i na par koraka, u povijesnoj jezgri Subotice, naići na deformiranu sliku njezine prapovijesti. Nedostajalo je samo mašte za originalni ugođaj: samoniklu floru obogatiti domaćom i divljom faunom i platiti statiste da odjeveni u različita ruha iz zemunica ili baraka svjedoče o povijesti grada, od srednjeg vijeka do modernih dana. Da je, dakle, bilo mašte a zatim i pameti moglo se – po uzoru na Ópusztaszer i Feszti u njemu – debelo profitirati na lokalnoj povijesti, i to uz minimalna ulaganja. Ali, kao što znamo, ta je prilika propuštena do neke sljedeće.
A sljedeća se, sva je prilika, već neko vrijeme ukazuje, i to također na veoma atraktivnom, rekli bismo čak i ekskluzivnom prostoru. Prošlo je, naime, šest punih mjeseci, pa i cijelih pol godine, otkako je Mala gostiona izgorjela sasvim dovoljno da od njenog vraćanja u izvorno stanje odustanu i najveći optimisti. Dobro, možda vatrogasci nisu morali biti toliko revnosni pa da ugase i najrazigranije plamičke, ali i ovo što je vatra uradila dovoljno je. Sve ostalo sada je samo pitanje vremena i stvar strpljenja: uz malo sreće priroda će odraditi svoje i na mjestu nekadašnje Male gostione – uz originalno zgarište – također nići će krasna prašuma. Za to vrijeme – a ima ga dovoljno – uz malo pameti i mašte Turistička organizacija Subotice, uz svesrdnu pomoć obližnjeg Zoološkog vrta i lokalne samouprave, mogla bi poraditi na obogaćivanju pitome i divlje faune, te angažirati Narodno kazalište da iz svog fundusa izdvoji građansku garderobu iz XIX. stoljeća u koju će biti odjenuti statisti kako bi se dobila što autentičnija slika iz vremena prije i nakon postanka Male gostione. Uz ionako bogatu ponudu turističkog kompleksa i jedinstvene zelene vode Palićkog jezera obilazak ovoga zgarišta bio bi pravi hit za brojne posjetitelje sa svih strana svijeta i opet bi se na lokalnoj razini moglo konkurirati Ópusztaszeru. Naravno, trebalo bi ga opremiti i modernim audio-vizualnim sadržajima, ali to treba prepustiti iskusnim snagama koje su se već isprobale na izgradnji Aquaparka.
Nažalost, kao i uvijek kada je riječ o ovako vedrim sanjarenjima, mora se pojaviti i remetilački faktor u vidu realnosti. Ta prokleta realnost buši šareni balon mašte pitanjem »a što ako je ovaj teren već unaprijed zauzet«? Što ako je već i prije požara postojao investitor koji će se na zgarištu pojaviti s gotovim projektom i koji neće, kao na primjeru prašume kod Otvorenog sveučilišta, čekati desetljećima da otvori karte i kaže kako će na tom mjestu ponuditi i hotel s kockarnicama i noćnim barom, a ne samo ostarjeli restoran kojeg bi zub vremena – uz adekvatno neodržavanje – izgrizao za par stotina ili tisuća godina? Pa onda što ako tužitelj Osnovnog javnog tužiteljstva skine masku anonimnosti i izađe pred javnost, da ga ljudi vide i upoznaju, i kaže da je njegova sumnja, izrečena dva dana nakon što su vatrogasci otišli, da je požar podmetnut potvrđena nalazima djelatnika Policijske uprave u Subotici koji su otkrili ne samo počinitelje nego i njhove nalogodavce za ovaj teroristički akt prema zavičajnoj povijesti? Ili, pak, kao vrhunac ove realne fikcije, što ako i sam gradonačelnik, iznerviran neradom na utvrđivanju činjenica i odgovornosti, također zagrmi s konferencije za medije i javno prozove djelatnike Policijske uprave i Osnovnog javnog tužiteljstva u Subotici za javašluk i svjesno prikrivanje činjenica, a samim tim i za sudjelovanje u korupciji i pozove građane da, zajedno s njim na čelu, svakoga dana blokiraju glavne ceste u gradu i na Paliću dok se istina konačno ne otkrije?
Sve do sada navedeno zvuči lijepo, gotovo idealno da bi bilo i ostvarivo, zar ne? Osim, možda... dijela koji se tiče investitora. A onda se sanjarenje prekida i policija, tužiteljstvo i lokalna samouprava dolaze na svoje mjesto...
Z. R.

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.