Srednjoj klasi u Srbiji pripada između 24 i 30 posto stanovništva, dok je za ulazak u ovu društvenu skupinu potrebna mjesečna zarada veća od 150.000 dinara. Promatrano na razini prosječne tročlane obitelji, nužni su ukupni prihodi veći od 2.000 eura, navodi se u analizi sociologa Zorana Stojiljkovića koju je objavio portal Demostat.
Prema toj analizi, društvena struktura Srbije ima oblik romba. Na njezinu se vrhu nalaze uski vladajući sloj, koji čini između jedan i dva posto stanovništva, te srednja klasa. Približno polovinu stanovništva čine radni slojevi, dok se na dnu nalazi petina siromašnih. Od ukupnog broja stanovnika, između sedam i osam posto živi u apsolutnom siromaštvu. Najbogatijih jedan posto, odnosno oko 25.000 kućanstava, još uvijek je nedovoljno istražena društvena skupina. U određivanju pripadnosti tom sloju sve je važnija vrijednost imovine, a procjenjuje se kako ona prelazi milijun eura po članu obitelji.
Srednju klasu u europskom smislu čine građani čiji su prihodi nešto viši od prosječnih, ali koji imaju i određenu stabilnost prihoda i imovine. U ovu bi skupinu, osim zaposlenih s iznadprosječnim plaćama, moglo biti ubrojeno oko 200.000 umirovljenika te nekoliko desetaka tisuća poljoprivrednika, malih vlasnika i pripadnika slobodnih profesija. Zajedno s članovima njihovih obitelji, srednja klasa mogla bi obuhvatiti između 1,5 i dva milijuna stanovnika Srbije.
Oko deset posto ukupnog stanovništva, odnosno približno 258.000 obiteljskih kućanstava, pripada višoj srednjoj klasi. Njezine pripadnike, osim viših prihoda, karakterizira nastojanje da prihode rasporede na više izvora, trajno ulaganje u obrazovanje i zdravlje te održavanje društvenih, profesionalnih i političkih veza.
Radnim slojevima, odnosno nižoj srednjoj klasi, pripadaju građani s mjesečnim prihodima između 60.000 i 120.000 dinara. Oni na donjoj granici ovog raspona nalaze se neposredno iznad praga siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u Srbiji je tijekom 2025. godine iznosila 19,4 posto. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo bio je 45.674 dinara mjesečno. Za kućanstvo s dvoje odraslih i jednim djetetom mlađim od 14 godina iznosio je 82.213 dinara, dok je za četveročlanu obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece iznosio 95.915 dinara.
Siromaštvu su najviše izloženi građani stariji od 65 godina, među kojima je stopa rizika iznosila 25,8 posto. Slijede stanovnici u dobi od 55 do 64 godine sa stopom od 21,4 posto, dok je najmanji rizik zabilježen među građanima u dobi od 25 do 54 godine – 14,9 posto.
Posebno su ugrožene jednoroditeljske obitelji. Čak 41,3 posto osoba koje žive u kućanstvima s jednim roditeljem i jednim ili više uzdržavane djece izloženo je riziku od siromaštva. Među nezaposlenima taj udio doseže 49,9 posto. Rizik je kod samozaposlenih iznosio 13 posto, a kod zaposlenih kod poslodavca 4,8 posto. Među umirovljenicima stopa rizika od siromaštva bila je 23,4 posto.
U analizi Demostata ukazuje se i na snažnu povezanost obrazovanja i materijalnog položaja. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, oko 1,3 milijuna stanovnika starijih od 15 godina završilo je najviše osnovnu školu. Riječ je o približno četvrtini građana, među kojima je velik udio starijih, siromašnih i informatički nepismenih osoba.
Priredio: Ivan Ušumović