U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji od 25. do 31. svibnja održava se prvi Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske, manifestacija koja okuplja Hrvate iz Bosne i Hercegovine, pripadnike hrvatskih manjina iz europskih država, iseljeništvo i povratnike u Hrvatsku. Cilj manifestacije je povezivanje Hrvata iz domovine i izvan nje, jačanje zajedništva te očuvanje hrvatskog nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta. Manifestacija također nastoji povećati vidljivost hrvatskih zajednica izvan Hrvatske i predstaviti njihov doprinos hrvatskom narodu. 
Tijekom šest dana održavaju se kulturni programi, okrugli stolovi (kultura, jezik, sport, kapital povratnika, izazovi i perspektive), koncerti, revije narodnih nošnji, susreti…

Potpora matične države

Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske otvoren je 21. svibnja u Hrvatskoj matici iseljenika, a manifestaciju je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Premijer Plenković u svom je obraćanju istaknuo kako otvorenje prvog Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske dolazi u razdoblju obilježavanja važnih državnih događaja, među kojima su Dan državnosti i sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Naglasio je kako upravo ova manifestacija potvrđuje zajedništvo hrvatskog naroda, bez obzira na to gdje njegovi pripadnici žive.
Predsjednik Vlade posebno je naglasio kako Republika Hrvatska danas snažno podupire Hrvate izvan domovine kroz djelovanje Hrvatske matice iseljenika, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i drugih institucija, što je vidljivo i kroz državne proračune te projekte potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskim manjinama u europskim državama i hrvatskom iseljeništvu diljem svijeta.
»Ključna je bila uloga hrvatskog iseljeništva u vremenu stvaranja neovisne hrvatske države. Taj doprinos međunarodnom priznanju Hrvatske bio je nemjerljiv i velik za ukupan uspjeh. Želim zahvaliti svima koji i danas svojim djelovanjem promiču Hrvatsku diljem svijeta. Nedavno sam rekao da smo svi jedan tim Hrvatska i upravo ta umreženost i povezanost pomaže nam ostvarivati naše ciljeve«, rekao je Plenković.
Govoreći o suvremenim izazovima, istaknuo je kako je pitanje demografske revitalizacije jedno od ključnih pitanja današnje Europe, pa tako i Hrvatske, te pozvao sve koji razmišljaju o povratku da iskoriste programe potpore koje država nudi – od učenja jezika do pomoći pri osnivanju obitelji i pokretanju poslova.
»Hrvatsko iseljeništvo predstavlja veliki potencijal za demografsku revitalizaciju. Danas se velik broj ljudi, oplemenjen iskustvom života i rada u inozemstvu, vraća u domovinu i želimo ih u tome dodatno poduprijeti«, poručio je Plenković.

Nostalgija svjetlosti

U sklopu otvorenja u Hrvatskoj matici iseljenika postavljena je i izložba Nostalgija svjetlosti slikara i grafičara Virgilija Nevjestića, jednog od najvećih hrvatskih i europskih umjetnika 20. stoljeća.
Okupljene je u ime domaćina pozdravio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas. Naglasio je da suvremeno hrvatsko globalno zajedništvo prepoznaje veću potrebu za povezivanjem, a HMI o svojoj 75. obljetnici daje poseban doprinost tomu.
»Simbolično otvaramo ovaj Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske izložbom hrvatskog umjetnika iz Pariza. Posebna hvala Vladi Republike Hrvatske na desetljetnoj sustavnoj brizi o iseljenicima«, zaključio je Zdeslav Milas.
Upraviteljica Zaklade Virgilije Nevjestić Vesna Jurić Bulatović istaknula je kako je Nevjestić svojim životom simbolizirao iseljeništvo te da je upravo u Parizu, gradu umjetnosti, stvorio opus koji je desetljećima izlagan i prepoznat u europskim umjetničkim krugovima. Naglasila je kako je umjetnikova želja bila da njegova djela budu dostupna hrvatskoj javnosti, što danas ostvaruju njegova obitelj i Zaklada.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je kako je posebna čast sudjelovati na otvorenju prvog Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske.
»Odluka Hrvatskog sabora bila je snažna poruka da hrvatski narod i hrvatski identitet žive svugdje gdje žive Hrvati – u vjeri, jeziku i uspomenama koje ne blijede. Ovaj tjedan proglašen je kako bi hrvatske zajednice izvan domovine dobile veću vidljivost, ali i kako bi iseljenici i povratnici mogli ispričati svoje priče – o odlasku, povratku i životu izvan domovine. Želimo pokazati doprinos hrvatskog iseljeništva i snagu našeg naroda. Gdje god živjeli, svi smo dio jednog, nedjeljivog hrvatskog naroda. U ovom tjednu ne sudjelujemo samo kao promatrači, nego kao narod koji se povezuje i djeluje zajedno«, poručio je Zvonko Milas.
Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Zdravka Bušić istaknula je kako je aktualna Vlada Republike Hrvatske učinila mnogo za Hrvate izvan domovine te naglasila da Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske upravo pokazuje snagu te povezanosti, prisjećajući se pritom i vlastitog iskustva života izvan Hrvatske te emotivne snage poezije i umjetnosti kojima je i Virgilije Nevjestić pronosio hrvatski identitet diljem svijeta.
Tamburaški oproštaj u Zaprešiću

Na Tjednu sudjeluju i predstavnici hrvatske zajednice iz Srbije, od udruga kulture i pojedinaca do manjinskih institucija. Tako je prigodom otvorenja u glazbenom dijelu programa nastupila flautistica Lucija Vukov iz Subotice, studentica Muzičke akademije u Zagrebu, dok je Matija Ivković Ivandekić, student FER-a, također iz Subotice, kazivao poeziju Vergilija Nevjestića. 
Dramska sekcija HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice gostovala je utorak u Zaprešiću s predstavom Tamburaški oproštaj. Drama s elementima komedije, autora i redatelja Marjana Kiša, donosi priču o životu, ljubavi, prolaznosti i tragovima koje čovjek ostavlja iza sebe, ispričanu kroz emocije, humor i pjesmu, objavio je Glas Hrvatske.
Predstavi su nazočili savjetnik s posebnim položajem za hrvatsku nacionalnu manjinu u inozemstvu pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, te zamjenica ravnatelja HMI-ja Ivana Rora.

Okrugli stol: Umrežavanje hrvatskih medija 

U srijedu je u Hrvatskoj matici iseljenika održan okrugli stol »Mediji Hrvata izvan Republike Hrvatske«. Ovaj susret predstavnika medija iz iseljeništva, medija iz hrvatske nacionalne manjine i medija iz Bosne i Hercegovine predstavlja prvi korak HMI-ja u umrežavanju hrvatskih medija izvan domovine – međusobno, ali i s medijima u Hrvatskoj. 
Hrvati izvan domovine svoj prostor imaju na Hrvatskoj radioteleviziji koja priprema poseban program za Hrvate i o Hrvatima izvan RH. 
»Imamo televiziju, radio, mreže, proizvodimo razne emisije koje su vidljive na svim našim platformama i sada želimo napraviti iskorak prema digitalnim mrežama, što već činimo«, kazao je urednik Samostalnog odjela za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vladimir Brnardić.
Kako je dodao, program se emitira na četiri jezika. 
»Hrvatski je uvijek dominantan, imamo politiku da Hrvati uvijek moraju čuti svoj jezik. Naš program je nastao uz potporu i suradnju Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji nas već dugi niz godina podupire i financijski. Ono što bi mi htjeli jeste da budemo jedan most i da povežemo Hrvate iz cijelog svijeta, tako da Hrvati u Australiji mogu gledati što rade Hrvati u Njemačkoj i u Americi, da mogu razmjenjivati iskustva i da se mogu umrežavati«, kazao je Brnardić.
I javni servis Hina je prije dvije godine pokrenuo rubriku za Hrvate izvan RH. 
»Pokrenuli smo još jedan kanal kroz koji Hina želi doprijeti do Hrvatske, a onda i Hrvata izvan Hrvatske. Danas snimamo prvi Hinin podcast, gošća nam je ministrica kulture, dakle TV podcast će biti još jedan kanal za suradnju i otvorena vrata za pitanja i teme Hrvata izvan RH«, kazao je glavni  urednik Hine Serđo Obratov.
Pomak je, kako je kazao, što su najrelevantniji i najčitaniji hrvatski portali počeli, zahvaljujući Hini, objavljivati te sadržaje o Hrvatima izvan RH. 
»Naša namjera je da ta rubrika preraste u nešto više, u portal, koji će voditi mini redakcija. Sada nemamo redakciju, uz sve obveze koje imamo kao javni servis ovo je nešto što pokušavamo razvijati za cjelokupnu javnost. Sadržaja imamo. Problemi mogu biti organizacijski, financijski, sadržajno ne. Toliko je bogat društveni i politički život Hrvata izvan RH, najmanji je problem popuniti tu rubriku«, kazao je Obratov.
Tijekom okruglog stola mogla su se čuti različita iskustva, načini organiziranja i financiranja medija na hrvatskom jeziku iz Australije, Amerike i Europe.

Od tjednika do TV studija

Ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić kazala je da je glavni proizvod ustanove tjednik Hrvatska riječ ali da je, zahvaljujući potpori iz Hrvatske, izgrađen TV studio i omogućena vlastita produkcija.
»Hvala vam za najavu da smo deset koraka odskočili. Ne bismo to mogli da nije Republike Hrvatske. Zaista to moram konstantno ponavljati, Hrvatski dom – Matica jeste bio prvi kapitalni projekt Vlade Republike Hrvatske koji je 2023. godine napravljen i od tada su tri institucije tamo smještene na jednom mjestu, a nakon toga Vlada je nastavila svesrdno nas podupirati na čelu s premijerom Plenkovićem. Neizostavna je tu potpora i Ministarstva regionalnog razvoja koje nam je upravo omogućilo otvaranje TV studija, ali i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koje nam omogućuje produkciju. Dakle, bez potpore mi ne bismo, nažalost, mogli jer, iako smo osnovani od strane AP Vojvodine, oni nemaju sluha za digitalne platforme i online i video produkciju. TV studio jeste, to što mu ime kaže – samo studio, dakle nije televizija i ne težimo ka tome da budemo televizija jer je to preskupo i zahtjevno. U okviru naše redakcije produciramo video sadržaje – Hrvatska rič iz Vojvodine, koja ove godine puni deset godina u suradnji s Plavom vinkovačkom televizijom. Oni su nam otvorili vrata kada nismo imali gdje snimati, sada evo imamo uvjete kod nas. Imamo i emisiju Matica podcast i od prije dva tjedna novu emisiju Hrvatska riječ plus, gdje zaista moram pohvaliti redakciju Hrvatske riječi. Imamo i uključene dodatne suradnike koji rade tematske priloge i gledamo da to bude na dvotjednoj razini, da tu prikazujemo sve ono što se možda ne stigne prikazati na RTV-u. Nikako nismo konkurencija, nego surađujemo i potičemo suradnju, imamo još ideja«, kazala je Bašić.
Cilj ovog okruglog stola je otvaranje trajnog prostora dijaloga i suradnje te poticanje stvaranja snažnije mreže hrvatskih medija u svijetu, uz institucionalnu potporu Hrvatske matice iseljenika. 

Šetnica kulture 

U sklopu Tjedna organizirana je i Šetnica kulture Hrvata izvan Republike Hrvatske, gdje je predstavljena njihova baština kroz glazbeni, edukativni i zabavni program. Šetnicu, smještenu na Europskom trgu u Zagrebu, otvorio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. 
Ovom prigodom on je poručio kako je ovo manifestacija koja na jednom mjestu predstavlja bogatstvo svega onoga što se stoljećima čuvalo, razvijalo i njegovalo izvan granica naše domovine. 
»Današnja Šetnica kulture nije samo predstavljanje Hrvata i hrvatskih zajednica, puno više je od toga, ona je poruka o zajedništvu hrvatskog naroda gdje god živjeli. Desetljećima su Hrvati izvan Hrvatske doprinosili svemu onome što je važno za našu domovinu. U stvaranju slobode i samostalnosti, u čuvanju identiteta i vjere, i na tome smo im trajno zahvalni. Zato je naša Vlada u potpori svima, i Hrvatima u Srbiji, Crnoj Gori, i u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i naravno u Bosni i Hercegovini«, rekao je Milas. 
Među prvima, svoj nastup imale su i udruge iz Vojvodine. Nastupila je mješovita pjevačka skupina HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice, kao i KUDH Bodrog – Kraljice Bodroga iz Monoštora, te tamburaši Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina. Tijekom dana nastupili su i Hrvati iz Crne Gore, Austrije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a postavljeni su i brojni štandovi na kojima izlažu i Hrvati iz Vojvodine, poput Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, UBH Dužijanca, Hrvatske čitaonice Fischer i NIU Hrvatska riječ. 

Dojmovi sudionika

»Drago nam je da možemo sudjelovati i biti ovdje. Prvi je susret i bilo nam je zadovoljstvo predstaviti naš Srijem. Došli smo s tamburaškim sastavom, oni nastavljaju ono što smo mi započeli, a uz mlade svirače tu su i stariji koji su izložili i predstavili naše suvenire: maketu betlemaša, maketu momka i djevojke u srijemskoj nošnji i našu tamburu – koju smo osmislili prije dvije godine kao suvenir Fischera, pošto imamo tamburašku sekciju i kreativnu, a na samoj tamburi se nalazi vez«, kazala je predsjednica udruge Fischer iz Surčina Katica Naglić. 
Među brojnim štandovima na kojima su predstavljene hrvatske zajednice iz svih dijelova svijeta tu su bili i Hrvati iz Austrije. 
»Počašćeni smo da možemo biti ovdje, što možemo biti dio ove velike manifestacije koja se prvi put održava, što možemo prezentirati našu hrvatsku zajednicu u Austriji. Hrvatska katolička misija u Salzburgu osnovana je 1948. godine. Kako smo jako blizu domovini, jako smo i povezani s njom. Čuvamo našu tradiciju, našu kulturu, te imamo u našem Centru pet hrvatskih udruga koje predstavljamo i ovdje danas. U cijeloj pokrajini Salzburg ima nas oko 15 tisuća, no nekih sedam tisuća ima i hrvatske papire«, kaže predsjednik Hrvatskog centra Salzburg Jure Mustać.
Zanimljivo je bilo susresti i Hrvate iz Južne Amerike i to one koji nose hrvatsko ime i govore hrvatski. 
»U Argentini je treća najveća brojka Hrvata izvan Hrvatske. Ima nas oko 400 tisuća Hrvata, odnosno onih koji imaju hrvatsko podrijetlo. U pokrajini iz koje dolazim, Santa Fe, većina stanovništva su Hrvati, oni su se tamo doselili početkom 19. stoljeća, te imamo pojedine gradove u kojima svi stanovnici imaju hrvatsko prezime. Mi smo jako sretni da smo tu i da smo vidljivi. Da naš narod zna da mi postojimo i da se trudimo očuvati identitet, kulturu, jezik, koji nam, istina, slabije ide, ali se trudimo i čast nam je da možemo biti tu. Imamo i škole u kojima djeca uče govoriti hrvatski. U Cordobi će biti sljedeći susret dijaspore iz Južne Amerike i tamo postoji mala škola za hrvatski jezik, a u Buenos Airesu i Rosariju imamo na fakultetima i lektora hrvatskog jezika, te svi koji žele mogu ga učiti«, priča Ivana Bećarević iz Argentine. 
Prema najavama, uz već spomenute udruge Hrvata iz Srbije, jučer je na Šetnici kulture nastupilo i HKD Šid iz Šida, a cjelovečernji koncert u večernjim satima imali su HKC Bunjevačko kolo i KUDH Bodrog – Kraljice Bodroga.
Jučer je, prema najavama, održan i okrugli stol pod nazivom »Hrvati u susjednim državama: izazovi i perspektive« na kojem je govorila predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i saborska zastupnica Jasna Vojnić dok se danas održava prva sjednica novog saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske u kojem će ovdašnje Hrvate predstavljati Petar Dujić, Renata Kuruc i Marin Piuković. 
Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske završava u nedjelju, 31. svibnja, kada će u Hrvatskoj matici iseljenika biti predstavljena posebna poštanska marka. 
H. R.