Na konstitutivnoj sjednici Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu točnosti i ažuriranja biračkog popisa, koja je održana 4. veljače u Narodnoj skupštini, izabrano je troje predsjedavajućih. Predsjednica Skupštine Ana Brnabić izjavila je da će rotiranje predsjedavajućih biti na svaka tri mjeseca.
Održane dvije sjednice
»Prema zakonu, prvi predsjednik Komisije je iz redova članova koje su predložile organizacije civilnog društva i izabran je Vujo Ilić. Iz grupacije oporbenih zastupničkih grupa izabran je Nebojša Spasojević i iz grupacije zastupničkih grupa parlamentarne većine Bojana Vraneš. Čitav proces bio je izuzetno kompliciran«, rekla je, među ostalim, Brnabić jer su »izmjenama i dopunama Zakona o biračkom popisu morali postići dogovor između zastupničkih grupa vladajuće većine, oporbe i organizacija civilnog društva«.
Sljedeći sastanak održan je 9. veljače kada je usvojen Poslovnik o radu komisije i donijet radni i financijski plan komisije.
Komisija je samostalno tijelo koje čini deset članova i njihovi zamjenici, a imenuje ga Narodna skupština. Osam članova imenuje se na prijedlog zastupničkih grupa, dok se dva člana i njihovi zamjenici imenuju na prijedlog udruga koje je Republička izborna komisija ovlastila za promatranje najmanje tri izborna postupka.
Riješiti nepovjerenje građana u birački popis
Članica Komisije Emilija Orestijević iz CeSID-a rekla je za RTS da očekivanja od Komisije do idućih izbora treba spustiti na realni nivo jer za deset mjeseci neće moći uraditi sustavnu reviziju. Naime, uloga Komisije je da utvrdi stvarno stanje u jedinstvenom biračkom popisu, identificira eventualne nepravilnosti i predloži mjere za unaprjeđenje sustava koji je godinama pod sumnjom dijela javnosti i oporbe. Komisija ima petogodišnji mandat.
»Komisija će imati više od 30 ovlaštenja. Komisija ima pravo analizirati sva dokumenta – sve upise i brisanja iz biračkog popisa, praviti sistematičnu procjenu i davati prijedloge«, navela je Orestijević.
Ukazala je da bi nadležne institucije trebale postupati po prijedlogu Komisije, ali da ne zna kako će to djelovati u praksi. Istakla je da Komisija nema mogućnost izricanja kazni i sankcija.
»Birački popis generira nepovjerenje građana, mi jedinstven birački popis imamo 15 godina, postoje preporuke za mijenjanje i 15 godina ništa nije rađeno«, istakla je članica Komisije i dodala da će se institucije otvoriti za prijedloge koji budu upućeni.
»Komisija se sastala dva puta, komunikacija na sjednici je bila konstruktivna, korektna atmosfera. Međutim, kakva će biti suradnja, ostaje da vidimo. Imamo ogromnu priliku nešto uraditi«, navela je Orestijević.
Kao prioritet istakla je da se mora riješiti nepovjerenje građana u birački popis jer se ne može očekivati da građani sudjeluju na izborima ako je taj dokument, odnosno birački popis, netočan.
Dodala je da je među problemima u proteklom razdoblju bilo nalaženje duplih biračkih popisa, zatim prisustvo osoba koje ne bi trebale biti upisane na određenim adresama. Ona je rekla za RTS da Komisija može nalagati prekršajne postupke, kao i da je odsustvo sankcija problem, ali napominje da će Komisija inzistirati da se to riješi.
»Konačno postoji zakonski okvir da se to riješi, do sada su bili pokušaji preko radnih grupa, sada imamo priliku promjene raditi po zakonu«, istakla je Orestijevićeva.
Emilija Orestijević od građana očekuje da sudjeluju u cijelom procesu i sve sumnje prijave Komisiji jer se bez toga teško može doći do svih podataka, te je istakla da će civilno društvo pružiti ekspertnu podršku.
J. D.
