Arhiv tekstova

Kulturni program je započeo izvedbom skladbe »Da ti ime na vikove traje« po kojoj je koncert i nazvan, a u kojoj je iskazana ljubav prema Plavni i njenoj prošlosti

HKUPD »Matoš« održao godišnji koncert u Plavni

Legenda nogometnih terena od 1934. do 1952. godine danas živi u Apatinu, a 23. ovog mjeseca puni devedeset godina * Zbog ljubavi raskinuo već potpisan ugovor sa NK »Dinamom« iz Zagreba

Živa legenda Stipan Mrvičin ima svoj kutak i u Muzeju sporta u Apatinu

Od prvog do osmog razreda Josipa je bila odlična učenica, te je proglašena za učenicu generacije u protekloj školskoj godini. Logičan izbor za nju bio je upis u odjel na hrvatskom jeziku općeg smjera Gimnazije »Svetozar Marković« u Subotici

Josipa Orčić - marljiva tinejdžerica ponijela titulu đaka generacije

Prelijepim misnim slavljem obilježen je blagdan Velike Gospe u najstarijoj Marijinoj crkvi u Srijemu, u Moroviću, koji je nekada slovio kao poznato marijansko svetište

Osam stoljeća Morovića

Završeni vanjski radovi na crkvi Srca Isusova u Apatinu

Marijanski blagdani u Srijemskoj Mitrovici

Širom Bosne i Hercegovine proslavljen blagdan Velike Gospe

Najlakše je ovo zdanje prepustiti zaboravu, kao što se dogodilo i s čuvenom plavanjskom kudeljarom od koje više nema niti traga. Ipak, vrijedi potruditi se.

Stara ciglana u Plavni, podignuta 1920. godine, koja ne radi, mogla bi dobiti drugačiji sadržaj

Doći u Sombor a ne pogledati to iznimno ulje na platnu Ferencza Eisenhuta – isto je kao da u tom gradu niste ni bili

Najveće ulje na platnu u našoj zemlji nalazi se u zgradi Županije u Somboru

Bude li i u Zalaváru pronađen pleter, bit će to očiti dokaz o postojanosti hrvatske države ak do Balatona i između Dunava i Tise, dakako i Srijema

Senzacionalna arheološka otkrića (2.)

Ovogodišnji »Hosanafest« bit će održan 6. rujna u dvorani Tehničke škole u Subotici

Ovom knjigom bih želio posvjedočiti koliko je naša vjera lijepa u svojoj inkulturaciji. Tko je gledao Dužijancu kao promatrač, morao je vidjeti i doživjeti koliko su naši vjernici srasli s tom svetkovinom.

Mons. Stjepan Beretić o svojoj knjizi »Dužijanca u srcu«

Slamarke iz Tavankuta pronijele su diljem svijeta slavu umjetnosti od slame, a na taj trnovit put pošli smo i mi Baranjci, rekla je predsjednica Udruge »Slama« u Lugu Silvana Faller, čije eko-gospodarstvo »Fallerovi dvori« u malom baranjskom selu Lugu krase skulpture od slame umjetnika iz regije

Slama 2009. okupila umjetnike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Srbije

Povijest hrvatske književnosti

Poruke evanđelja

Poruke evanđelja

Prije više od 270 godina dan je zavjet da će se na blagdan sv. Roka postiti, kako bi nas ovaj svetac poštedio kuge

Blagoslovljen oltar u zavjetnoj kapelici sv. Roka u Subotici

Crveni ljepotani

Prelazak u niži rang neće prekinuti našu viziju stvaranja kvalitetnog sportskog kolektiva

Nedeljko Horvat, sportski direktor NK »Đurđin«

Martin Mačković i Sabolč Bošnjak, veslači »Palića«

Najmlađi biciklisti »Spartaka«

Neosporno je da je Savka Dabčević-Kučar postala simbol Hrvatskoga proljeća, da je trasirala put za mnoge političke promjene, da je jedna od značajnijih političara u novijoj hrvatskoj povijesti, da je stvorila novu i pozitivnu klimu u hrvatskoj i jugoslavenskoj politici i društvu i sl. No, neki s razlogom dovode pod upitnik neke ocjene i hvalospjeve o njoj

Hrvatska se oprostila od Savke DaBčević-Kučar

»Koliko god čovjek duboko zaorao, koliko god plodno posijao, ako nebo ne zalije, ako sunce ne ogrije, neće zrnje poniknuti, neće klasje dozreti«, rekao je u propovijedi pomoćni biskup vrhbosanski mons. dr. Petar Sudar na svečanoj svetoj misi zahvalnici u Subotici, u povodu obilježavanja 98. žetvenih svečanosti

Središnjom svetom misom, povorkom kroz grad i predavanjem kruha gradonačelniku, Dužijanca 2009. privedena do pred sam kraj

Danas je već prilično uobičajeno i više nikoga ne čudi kada netko ide na ljetovanje u Hrvatsku. Također, mnogo je ljudi iz Hrvatske koji dolaze u Srbiju. Beograd je pun ljudi iz Hrvatske, kao i Novi Sad zbog Exita itd. Dakle, komunikacija je daleko razvijenija nego što je bila, a što je više komunikacije to je manja šansa za tu vrstu etničke distance koja uvijek zapravo parazitira na nepoznavanju drugog, na podlijeganju stereotipima.

TEOFIL PANČIĆ, KOLUMNIST LISTA »VREME« I POLITIČKI KOMENTATOR