Arhiv tekstova

Čelnici hrvatskih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini posljednji su sastanak održali početkom veljače te ponovno pokazali koliko su razjedinjeni. Iako su svi ti politički čelnici još 2007. godine potpisali dokument poznat kao Kreševska deklaracija, kojim jamče da će se zajedno boriti za jednakopravnost Hrvata u BiH, ipak do danas nije urađeno ništa konkretno po tom pitanju.

Na posljednjem sastanku, održanom u Mostaru, hrvatski političari u BiH nisu uspjeli postići sporazum o podržavanju jednog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, te su male šanse da ikada postignu dogovor o ovome pitanju. Također, vodeće hrvatske stranke, iako su se usuglasile u tome da podržavaju samo cjelovitu promjenu Ustava BiH, nemaju jasan stav u kojem smjeru ustavne promjene trebaju ići. 

 

Male šanse

 

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović je nakon sastanka novinarima kazao kako su male šanse da se u kratkom vremenu, s obzirom na izbore, može bilo što dogovoriti o ustavnim promjenama. No, on je također naglasio da sudjeluje u svim razgovorima o potrebi promjene Ustava BiH, te da stoji pri ranijem stavu o pitanju uređenja države, točnije pri ideji da BiH treba biti ustrojena s tri razine vlasti, od kojih je srednja s četiri federalne jedinice sa sjedištima u Mostaru, Banjaluci, Tuzli i Sarajevu. 

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990. (HDZ 1990.) Božo Ljubić je, međutim, istaknuo kako je BiH nemoguća na dva načina – »kao ovakva dvoentitetska i kao centralizirana unitarna država«, te da bi bila funkcionalna i ravnopravna s tri multietnička entiteta i dva distrikta - Sarajevo i Brčko, ali da to i nije jedina mogućnost. 

Na sastanku nije podržan ni prijedlog predsjednika HSP-a (Đapić - dr. Jurišić) Zvonka Jurišića da »kreševska šestorka« podrži sazivanje međunarodne konferencije o BiH –»Dayton 2«. Hrvatski politički čelnici su razgovarali i o tome na koji način onemogućiti Bošnjake da izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH, s obzirom da je na prošlim izborima upravo glasovima Bošnjaka izabran aktualni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić. Međutim, dogovora nije bilo ni o ovom problemu. Potpredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Jerko Ivanković Lijanović je rekao kako je očekivao da ga »kreševska šestorka« podrži u kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kako bi pobijedio Željka Komšića. Ipak, Ivanković Lijanović je konstatirao kako, nažalost, do tog dogovora nije došlo te da će sa svojom strankom ići sam u borbu za mjesto u Predsjedništvu BiH. 

Domaćin sastanka, predsjednik Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU) Ivan Musa, naglasio je kako je sa sastanka poslana i inicijativa prema vrhu Republike Hrvatske da primi »kreševsku šestorku«, kako bi BH političari iz reda hrvatskog naroda dobili podršku vrha Hrvatske u svojim stavovima, a da će idući sastanak na kojem bi se ponovno trebali okupiti svi čelnici stranaka biti održan 1. ožujka u organizaciju HDZ-a 1990. 

 

Ustavne reforme

 

Naime, već godinama hrvatskom političkom scenom u BiH dominira stranačko prepucavanje, nesuglasice oko temeljnih načela na kojima bi trebala počivati hrvatska politika u BiH te stranačke kombinacije koje su u jednom trenutku prijetile čak i gašenjem nekih stranaka. Protekla je godina napokon otvorila proces ustavnih reformi pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice. Taj je proces predstavljao  veliki izazov za hrvatsku političku platformu, koja je ipak na kraju godine uspjela sačuvati jedinstvenost te pokazati kako oko temeljnih načela još uvijek postoji konsenzus glavnih hrvatskih pregovarača, predstavnika dva HDZ-a u BiH. Oni su u konačnici i odbili prijedlog međunarodne zajednice koji nije predviđao osiguranje jednakopravnosti Hrvata kroz donošenje novog Ustava. 

No, to je ipak bilo jedino pitanje oko kojeg su se Hrvati uspjeli složiti. Oko drugih političkih tema vladalo je itekako nejedinstvo. Ono se prvenstveno pokazalo kroz pitanje nastavka provedbe, odnosno nadogradnje Kreševske deklaracije, koju su zdušno zagovarali HSP BiH (Đapić - dr. Jurišić) i HDZ 1990. Ove dvije stranke su u više navrata pokušavale organizirati svehrvatski sastanak s kojeg je trebalo odaslati jaku poruku kako se od načela sadržanih u ovom dokumentu ne može i ne smije odustati. Ipak, prevelika taština, nedostatak vremena ili, pak, činjenice da se na ovaj dokument više nema što konkretno dodati, rezultirali su time da svehrvatski sastanak nikada nije održan. 

 

Podrška iz Hrvatske

 

Možda bi malo jača podrška iz Republike Hrvatske pridonijela približavanju stavova BH političara, no ta podrška i nije bila izražena u velikoj mjeri kako se to očekivalo.  

Iz Hrvatske su se čule jasne poruke da Hrvati moraju biti jednakopravni u BiH, ali nije bilo nikakvih konkretnijih poteza. 

I novoizabrani hrvatski predsjednik Ivo Josipović nedavno je izjavio kako nema namjeru miješati se u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine, ali da je spreman pomoći rješavanju otvorenih pitanja koja opterećuju stanje u toj zemlji te da će nastaviti pomagati Hrvatima u BiH.

»Uvijek imam dobru volju pomoći BiH, no postoji granica koja kaže: ne miješajmo se u unutarnje poslove susjedne držav«, kazao je nedavno Josipović. On je kazao kako poštuje svaku odluku o kojoj bi se dogovorila tri naroda. 

»Važna je bit, a bit je jednakopravnost naroda i pojedinaca«, kazao je Josipović dodajući, kako u načelu nije protiv ijednog rješenja, no kako bi bilo pogrešno da on kao hrvatski predsjednik daje recepte bilo kojem od naroda u BiH što trebaju raditi.

Iako njegove izjave ne govore jasno i glasno na koji će način pomoći BH Hrvatima, hrvatski narod u BiH niti ne očekuje mnogo jer su svi svjesni da se o njihovoj sudbini mora odlučiti u Bosni i Hercegovini i da to mogu učiniti samo BH političari.