Arhiv tekstova

Brza dostupnost informacijama, pregled najnovijih saznanja, učenje i razvoj kreativnosti, komunikacija i zabava – brojne su dobre strane interneta, no osim niza prednosti u virtualnom prostoru postoje rizici i opasnosti kojima su najčešće izložena djeca predpubertetske dobi i adolescenti. 

Koja su to sve rizična ponašanja kojima djeca i mladi mogu biti izloženi, kako se može povećati sigurnost djece i mladih na internetu, na koji način odrasle osobe s nepoželjnim namjerama djeluju na internetu i zavode djecu i mlade, kako roditelji i odrasli trebaju reagirati na ove online probleme? Ova su neka od pitanja o kojima je bilo riječi na tribini naslovljenoj »Zaštita djece na internetu« održanoj u Osnovnoj školi »Matko Vuković« u organizaciji Pokrajinskog tajništva za obrazovanje.

 

ANONIMNOST KOJA OSLOBAĐA

 

»Želimo upozoriti na ono što je opasnost u jednom od najvećih dostignuća današnjice – internetu, koji je izuzetno dobar prostor za personalnu komunikaciju, ali na žalost internet i suvremene komunikacije prate i zle namjere ljudi«, rekao je pokrajinski tajnik za obrazovanje Zoltán Jeges. »Namjera nam je na temelju iskustava i rada psihologa, pa i kriminologa, ukazati na sve one zamke koje u korištenju intereneta stoje pred djecom, i zaštititi djecu. U skoro svim gradovima Vojvodine organizirali smo ovakve tribine namijenjene školskoj djeci dobi od petog do osmog razreda, a u budućnosti planiramo s ovom temom upoznavati i roditelje, kako bismo ih upozorili da u potpunosti budu svjesni onoga kakva ih problematika čeka.«

Internet pruža brzu dostupnost različitim i zanimljivim informacijama, kao i komunikaciju s velikim brojem ljudi, ali on omogućuje i anonimnost koja oslobađa i potiče ljude da komuniciraju intimnije nego što bi to činili u osobnim kontaktima, također omogućuje i lažno predstavljanje.

»Naš je osnovni cilj podizanje svijesti o važnosti i dobrim stranama korištenja interneta, ali s druge strane i o opasnostima koje nosi internet«, kaže kriminologinja Biljana Grujić iz Centra za prevenciju devijantnog ponašanja kod mladih »Target« iz Novog Sada, glavna koordinatorica projekta i akcije. »U preko 130 vojvođanskih škola koje smo obišli uočili smo kako je osnovni problem što djeca poistovjećuju internet s facebookom, a osobito nas zabrinjava način na koji koriste facebook. U 130 škola samo je jedan dječak iz Bačke Topole znao pravila korištenja facebooka. Problem je što naša djeca ostavljaju osobne podatke, čak i brojeve telefona, osobito djevojčice zakazuju sastanke ‘na slijepo’ i tako dolazimo do pojava kao što su pedofilija, otmica i trgovina djecom itd.«

 

SASTANCI »NA SLIJEPO«

 

Djeci i mladima najinteresantiniji je chat-room jer mogu razgovarati i razmjenjivati poruke s potpunim strancima iz bilo kod dijela svijeta, ali to je istodobno i najopasnije područje interneta, jer odrasle osobe sa seksualnim i neprimjerenim namjerama mogu dobiti informacije o dobi djeteta, spolu, gdje ono živi, koju školu pohađa.

»Naši podaci govore kako je više od 70 posto roditelja needucirano kada je riječ o internetu i korištenju računala, a taj podatak govori da dijete koje je na internetu vrlo često nema tko  kontrolirati. Imali smo slučajeve koji su se desili u Pančevu i u Novom Sadu gdje je dijete išlo na sastanak ‘na slijepo’, međutim, umjesto vršnjaka čekao ga je čovjek koji ima 61 godinu. Ima doista svega. Ne možemo mi to spriječiti, ali želimo objasniti djeci što je to, gdje idu i što rade, jer kao što postoje pravila ponašanja u stvarnom životu, isto tako moraju postojati pravila ponašanja i u tom virtualnom životu, i ako se budemo toga pridržavali mi smo sigurni«, objašnjava Biljana Grujić.

Premda se roditelji mogu osjećati bespomoćno i smatrati da je internet kompleksan medij s kojim djeca imaju više iskustva i znanja, ipak mogu poduzeti niz koraka da zaštite svoju djecu.  

»Djeca su informatički bolje upućena od njihovih roditelja, ali mi uvijek na početku ovih tribina kažemo djeci – ovo je jedino područje koje vi znate bolje od roditelja, sve ostalo oni znaju bolje od vas. Naša je poruka roditeljima u najkraćem da kao što kontroliraju svoje dijete u stvarnom životu s kim se druži, s kim ide u školu, s kim trenira, što radi, to isto trebaju prenijeti i na interent. Meni je jasno da naši roditelji nemaju informatičko znanje, ali moj je savjet i kao roditelja i kao kriminologa da se pretvaraju pred djecom da oni to znaju. Neka sjednu s djetetom da im ono pokaže što je facebook, da im pokaže tko su mu prijatelji i tko su ljudi s kojima ono komunicira putem interneta«, savjetuje Biljana Grujić.

Ona dodaje kako poslije tribina namjerno ostaje duže da bi pružila priliku djeci da joj priđu, te da dosadašnji podaci govore kako je u prosjeku jedno dijete iz svake škole imalo problem sa zlostavljanjem na internetu, bilo da je riječ o nepristojnim porukama i fotografijama, ili nekom vrstom uznemiravanja. 

S. Mamužić