Arhiv tekstova

30. veljače 1743.

 

Rimokatolička općina Subotičkog vojnog šanca izvijestila je kralja Ugarske da je prije stjecanja privilegija o povlaštenoj kraljevsko-komorskoj varoši Szent Mária – ranije zvane Szabadka, Subotica – izabrala svoj prvi Magistrat (Gradsko vijeće) od 13 čalnova. Ovaj izbor je naknadno potvrđen kraljevskom poveljom. Prvu sjednicu održao je tek poslije inauguracije, 2. kolovoza 1743.

 

30. siječnja 1839. 

 

Rođen je Blaž Modrošić, pjesnik, prozaik, publicist, svećenik. Bio je gorljivi sudionik preporodnog pokreta Ivana Antunovića, jedan od glavnih suradnika »Bunjevačkih i šokačkih novina« i »Bunjevačke i šokačke vile«. Znakovita je njegova poticajna djelatnost na razvijanju regionalne književnosti. Umro je 20. lipnja 1900. godine.

 

31. siječnja 1920.

 

Prošireni senat grada Subotice dodijelio je 2 milijuna kruna na ime pomoći nezaposlenima, čiji je broj tada čak 18,5 tisuća. Naime, mnogi su Subotičani izgubili posao kod veleposjednika, a usto žene uposlene tijekom Prvog svjetskog rata nisu htjele napustiti svoja radna mjesta.

 

31. siječnja 2003.

 

Diljem Vojvodine, kod kolportera i na kioscima pojavio se 1. broj informativno-političkog tjednika »Hrvatska riječ«. Utemeljivač ove tiskovine je Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine. V. d. ravnatelja i glavnog i odgovornog urednika je dipl. ekonomist i novinar Zvonimir Perušić. Tom je prigodom u Klubu poslanika u Skupštini Vojvodine predstavljen novi tjednik, a dan kasnije i na Otvorenom sveučilištu u Subotici.

 

1. veljače 1809.

 

Umro je franjevac Grgur Peštalić, doktor filozofije, pisac, profesor na Visokoj filozofskoj školi i gvardijan samostana u Baji. Književna je djela pisao na »slovinskom« ili »iliričkom« (hrvatskom) jeziku, a filozofska na latinskom. Među djelima na narodnom jeziku posebno mjesto pripada spjevu »Dostojna plemenite Bačke starih uspomena. Sadašnji i drugi slovinske kervi deliah slava…«. Rođen je 27. lipnja 1775.

 

1. veljače 1885.

 

Rođen je Isidor Milko, poznatiji po književnom pseudonimu Baedeker, doktor pravnih znanosti, pripovjedač, publicist, esejist i memoarist, organizator književnog života u Subotici, autor 15-ak djela različitog žanra i bibliofil, čija knjižnica broji preko 12.000 tomova, a pripala je subotičkoj Gradskoj knjižnici. Umro je 21. travnja 1932. godine.

 

1. veljače 1977.

 

Radio Subotica počinje emitirati prijepodnevni program na srpskohrvatskom jeziku, u trajanju od četiri sata – od 8 do 12 sati.

 

2. veljače 1879.

 

Subotička »Pučka kasina« je u hotelu »Pešta« priredila prvo Veliko bunjevačko prelo. Ovo slavlje je utemeljeno na tradicionalnim običajima bačkih bunjevačkih Hrvata. Isprva je njegovano i razvijano u obiteljskom okružju, ali je vremenom izraslo u veliku, javnu narodnu zabavu. Za ovu sjajnu svetkovinu student, mladi pjesnik Nikola Kujundžić, spjevao je rukovet preljskih pjesama, među njima i »Kolo igra tamburica svira«. Uglazbio ju je student Stipan Mukić. Na početku programa prela, pjesmu je svirao zbor od 24 tamburaša.

 

2. veljače 1935.

 

Pokrenut je časopis za politička, kulturna i društvena pitanja »Neven«. Vlasnik, nakladnik i urednik bio je pisac i publicist Joso Šokčić. Ugašen je potkraj 1940. godine.

 

2. veljače 1998.

 

Umro je Vojislav Evetović Doca, glasoviti gospodarstvenik, borac VIII. vojvođanske udarne brigade, imenovani direktor Tvornice električnih strojeva »Sever«. Tu je dužnost obnašao do umirovljenja. Od male radionice stvorio je veliko industrijsko poduzeće, sastavljeno iz četiri tvornice, s oko šest tisuća zaposlenika.

 

3. veljače 1739.

 

Sredinom lipnja 1738. epidemija kuge zahvatila je teritorij Subotice. Do početka veljače iste godine dobrano je desetkovan živalj Subotičkog vojnog šanca. Prema franjevačkom ljetopisu kuga je odnijela 313 života, stoga vojne vlasti naređuju da se grobovi pomrlih imaju preliti gašenim vapnom, a opustjele nastambe – spaliti!

 

3. veljače 1880.

 

Svečano je posvećena i svojoj namjeni predana »Kalvarija« (Križni put) kod Somborske kapije. Ovo svetište je podignuto prilozima vjernika, a Kalvarija koja je prethodila nalazila se nedaleko od franjevačke crkve, ali morala je biti izmještena zbog postavljanja željezničkih tračnica.

 

3. veljače 1910.

 

Rođen je Blaško Vojnić Hajduk, pjesnik, publicist, bibliograf, leksikograf, dugogodišnji ravnatelj subotičke Gradske knjižnice. Uz dvije zbirke pjesama: »Pupoljci« (s Franjom Bašićem i Balintom Vujkovim) i »Kapi srca«, objavio je i djelo »Moj grad u  davnini – Subotica 1391. – 1941. Pet stotina pedeset godina grada« (1971.). Umro je 24. rujna 1983. godine.

 

4. veljače 1716.

 

Ured Carskog dvora u Beču potvrdio je plemstvo obitelji Pankarcija Šomšića, čiji su članovi tijekom XVIII. i XIX. stoljeća imali zapaženu ulogu u javnom životu Bačke. Obiteljski posjed im se prostirao u okolici Subotice, s obje strane željezničke pruge za Novi Sad. Toponim Šomšić i danas se rabi.

 

4. veljače 1784.

 

Kraljevskim ediktom, prava srpskih pravoslavnih popova izjednačena su s pravima rimokatoličkih svećenika. Sedam godina kasnije, odlukom Zemaljskog sabora Ugarske, Srbima su na cijelom teritoriju zemlje dana puna građanska prava.

 

5. veljače 1890.

 

U večernjim satima, na četverokrakim kandelabrima ispred hotela »Pešta« u središtu grada Subotice, zatim kod Željezničkog kolodvora, ispred ponekih kavana, prodavaonica i drugdje, svečano su upaljene prve plinske svjetiljke. Plin je osiguravala Gradska plinara, čija je gradnja započela 1886. godine. Do tada su javnu rasvjetu gradu davale slabe uljne lampe.

 

5. veljače 1919.

 

Veliki župan slobodnog kraljevskog grada Subotice dr. Stipan Matijević, priopćio je sadržaj naredbe ministra pravde iz Beograda, u kojoj se kaže kako nova država Južnih Slavena ima naziv – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, te da se taj naziv ne smije rabiti u nekom drugom obliku.

 

5. veljače 1982.

 

Sto pedeset i devet Subotičana prijavilo je prihode iznad 357.000 dinara u minuloj godini. Najviše je zaradio jedan trgovački putnik – 708.000 dinara. Slijedili su ga: profesori, liječnici, inženjeri i drugi.