Arhiv tekstova

Ne daju se Hrvatiu Crnoj Gori

U lipnju ove godine Hrvatsko građansko društvo Crne Gore proslavit će treću godinu svojega postojanja. U Baru je 6. ožujka 2004. godine održana treća redovita godišnja skupština ovoga Društva, na kojoj su bili prisutni članovi iz: Herceg Novog, Đurića, Risna, Perasta, Dobrote, Kotora, Škaljara, Mula, Prčnja, Stoliva, Lepetana, Donje Lastve, Tivta, Kavča, Bogdašića, Budve, Bara, Ulcinja, Cetinja i Podgorice.
    U izvješću o radu udruge između dvije sjednice što ga je podnio predsjednik HGD CG Tripo Schubert istaknuto je kako se u proteklom razdoblju Hrvatsko građansko društvo čvrsto integriralo u crnogorsko-hrvatske tokove i postalo prepoznatljiv subjekt i nezaobilazni čimbenik, zatim, kako se na radost naroda koji živi u Hrvatskoj i Crnoj Gori odnosi između dviju država stalno poboljšavaju, te da se od otvaranja granice na Debelom Brijegu, promet stalno povećava.
ČLANSTVO SE OMASOVLJAVA: »Sve je više kontakata na najvišoj razini. Ovdje posebno treba istaknuti neslužbeni posjet predsjednika Stjepana Mesića Crnoj Gori u kolovozu prošle godine. Tom je prigodom razgovarao s najvišim državnicima Crne Gore i hrvatskim udrugama na otoku Gospe od Škrpjela. Nakon toga, u rujnu mjesecu predsjednik Mesić posjetio je i Beograd«, rekao je tom prigodom Schubert.
    Prošlogodišnja Skupština u Tivtu promovirala je drugačiji način rada u izvršnim tijelima Udruge, što se pokazalo opravdanim i djelotvornim. Formirano je Predsjedništvo od pet članova kao operativno tijelo Skupštine. Ono je do Treće skupštine održalo deset sjednica. Druga je novina formiranje predstavništava i podružnica u većim gradovima. Osnovano je Predstavništvo HGDCG-a u Zagrebu i podružnice u Podgorici, Baru i Kotoru. Pri kraju su pripreme za formiranje podružnice u Tivtu, a zatim slijedi njihovo osnivanje u Budvi i Herceg Novom. Podružnice zajedno s povjerenicima predstavljaju produženu ruku Predsjedništva i Upravnog odbora prema bazi – članstvu Udruge. Na taj se način uključuje sve veći broj aktivista, a samim time povećava se i članstvo. Na kraju 2002. godine Udruga je imala 842 člana, a na dan Treće skupštine 1.120.
    Popis stanovništva u Crnoj Gori proveden je u studenome i prema konačnim neslužbenim rezultatima u Crnoj Gori živi 7.062 Hrvata. U usporedbi s popisom iz 1991. proizlazi da ih je 818 više, a u postocima 13,1 posto. Najviše Hrvata i dalje ima u općini Tivat – 2.761, u Kotoru 1.842, u Herceg Novom 831, a u Podgorici 734 Hrvata. Trenutačno ih je u Hrvatsko građansko društvo Crne Gore učlanjeno 17 posto.
»‘Hrvatski glasnik’ osnovan je s ciljem da na institucionalan i sveobuhvatan način ostvari pravo hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori u području informiranja i izdavaštva na vlastitome jeziku. Pojava glasnika bila je prema općoj ocjeni, nakon osnivanja HGDCG-a i HGI-a, jedan od najvažnijih događaja u novijoj povijesti hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori«, zaključio je Tripo Schubert.
U PLANU »BOKELJSKI LJETOPIS«: Najavljeno je tom prigodom i da se ove godine priprema tiskati »Bokeljski ljetopis«, koji bi trebao biti predstavljen na Tjednu hrvatskih manjina u rujnu mjesecu u Zagrebu. Prošlogodišnji Tjedan u organizaciji Hrvatske matice iseljenika bio je posvećen crnogorskim Hrvatima.     »Prema mišljenju svih sudionika sedmodnevnog druženja u Zagrebu naša je udruga na najvećoj organizacijskoj razini predstavila našu kulturnu baštinu. Uspjeli smo da svi prisutni budu upoznati s našom poviješću, kulturom i životnim stvarnostima kroz koje smo oblikovani i koje dijelimo sudbinski s crnogorskim i drugim narodima među koje nas je povijest smjestila. To je bila i prigoda da se susretnemo s mnogim Bokeljima koji su zbog bilo kojih razloga napustili svoje ognjište i nastanili se u Zagrebu i okolici«, zaključio je na Trećoj skupštini predsjednik HGD CG Tripo Schubert.
    U planu rada HGD Crne Gore za 2004. godinu između ostalog stoji proučavanje: kulturnih, znanstvenih, pomorskih, graditeljskih, ekonomskih, vjerskih, tradicionalnih i drugih vrijednosti i dostignuća Hrvata u Crnoj Gori, organizacija edukativnih seminara, rad na izdavačkoj djelatnosti, povezivanje sa sličnim društvima u zemlji i inozemstvu, aktivan rad na omasovljenju članstva HGDCG-a, organizacija turističkih putovanja iz Hrvatske u Boku i na Crnogorsko primorje, izgradnja Hrvatskoga kulturnog centra u Kotoru, radijske kontakt-emisije o Hrvatima Boke i Crne Gore na lokalnoj radiopostaji, te početak nastave na hrvatskome jeziku u Dobroti i Donjoj Lastvi u organizaciji HGDCG-a i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Repub-like Hrvatske.
UZVANICI: Što se tiče samih manifestacija, u planu je sudjelovanje na manifestaciji »Dani kulture Boke u Puli«, uskrsnom koncertu mladih glazbenika Boke i Splita, predstavljanje knjige prof. Milenka Pasinovića »Hrvati u Crnoj Gori i Boki s posebnim osvrtom na drugu polovinu XX. stoljeća«, obilježavanje dana osnivanja HGDCG-a – 23. lipnja, predstavljanje knjige Tome Grgurevića »Perast koji živi«, predstavljanje prvog broja godišnjaka »Bokeljski ljetopis« u Zagrebu, itd.
    Među uzvanicima ove skupštine bili su: generalni konzul RH u Kotoru Petar Poljanić, potpredsjednik crnogorske Vlade zadužen za europske integracije Jusuf Kalamperović, izaslanik Kotorske biskupije don Branko Sbutega, načelnik Odjela za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo MVP RH Andrija Jakovčević, saborska zastupnica RH predsjednica Odbora za useljeništvo Zdenka Babić Petričević, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Nikola Jelinčić sa suradnicima, predsjednik Hrvatske građanske inicijative u Tivtu Dalibor Burić, predsjednik Kulturno zavičajne udruge »Napredak« u Gornjoj Lastvi Zoran Nikolić, izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije, te predstavnici medija iz Hrvatske i Crne Gore.