Arhiv tekstova
Zaštita od grada
oš odavna jedan od najvećih neprijatelja vojvođanskih poljoprivrednika i njihovih usjeva je jedna od najneugodnijih elementarnih nepogoda – jaki grad. Napredna tehnologija sofisticirane obrane, kojom razvijeni svijet već dugo vlada, do skora je bila posve nedostupna u našem okruženju. Ali odnedavno, stvari su se počele mijenjati na bolje…
U kratkim crtama udžbeničkog pojašnjenja dat ćemo prikaz znanstvenih prijedloga za efikasnije povećanje poljoprivredno-proizvodnih potencijala Vojvodine, koji su ogromni, ali se nedovoljno koriste.
CENTAR ZA PROTUGRADNU OBRANU: Centar je u stvari kompleks zgrada iznad kojih je smještena radarska postaja u obliku zemljine kugle. Ovaj centar ima skoro sve karakteristike meteoroloških stanica koje koristi za jedan dio svojih aktivnosti, iako posjeduje radarske uređaje za promatranje i radio link, kojim je povezan sa sličnim i istovjetnim centrima u zemlji. Njegov osnovni zadatak je organizacija, upravljanje i kontrola protugradnom zaštitom u kružnom dometu od 50 do 70 kilometara i površinom od oko 800.000 hektara.
U radarskom centru radi 15 ljudi u dvije smjene, tako da je centar aktivan 24 sata na dan. Posao koji se odnosi na uočavanje, praćenje i identifikaciju oblaka, a posebice gradonosnih oblaka, je kompjuteriziran. U postaji rade iskusni meteorolozi koji na osnovu izgleda oblaka, njihove brzine kretanja i drugih važnih meteoroloških podataka profesionalno predlažu uporabu protugradnih raketa. Međutim, odluke o uporabi protugradnih raketa donose radnici radarskog centra uz suradnju s glavnim centrom u Beogradu i uz suglasnost kontrole leta s aerodroma u Beogradu zbog koordinacije među centrima u zemlji i sigurnog preleta zrakoplova nad teritorijem određenog radarskog centra. Svaki radarski centar ima protugradne stanice koje su pravilno raspoređene po teritoriju samog cencentra za što uspješniju protugradnu zaštitu.
Protugradne postaje razmještene su po selima i njima rukovode mještani koji su u pridruženom radnom odnosu s Centrom za protugradnu zaštitu (obranu). Oni su radio vezom u kontaktu s Centrom 24 sata dnevno. Na osnovu radarskog promatranja osoblje Centra donosi odluku o stupnju urgentnosti, odnosno o pripravnosti ljudstva u postajama. U slučaju realnih izgleda da oblaci s ledom ugroze teritorij pod odgovornošću ovog centra, alertnost (visoki stupanj pripravnosti) svakog člana ponaosob i cijele ekipe u centru i postajama se naglo povećava.
PROTUGRADNE RAKETE: Rakete s kojima protugradne postaje raspolažu su manjeg ili srednjeg dometa i isključivo su domaće proizvodnje. Rakete ne djeluju na principu eksplozivnog razaranja ledonosnih oblaka, već kemijski, pretvarajući led u oblacima u kišu pod djelovanjem srebro-bromida. Osnovni princip djelovanja raketa je u izazivanju konkurencije između prirodnih jezgara kristalizacije, tj. u poticaju formiranja što većeg broja jezgara kristalizacije sa što manjim promjerom. Sitnija jezgra kristalizacije se lakše i brže pretvaraju u kišne kapi, a ako i dospiju na zemlju, nanose manje štete usjevima. Pokraj raketa, i software za kompjutorske sustave ovog centra je rezultat napora stručnjaka iz Niša. Oni neprekidno prikupljaju podatke, proučavaju zamjerke i savjete svojih kolega iz svih centara, ažuriraju postojeće i unapređuju nove centre za protugradnu obranu.
VOJVOĐANSKI POTENCIJALI: Takav je na primjer novi centar na Fruškoj Gori koji pokriva do nedavno neobuhvaćeni dio Vojvodine. On ima savršeniji software i funkcionalniju konfiguraciju hardwarea.
Potencijali centra u Bajši su mnogo veći od zaduženja koje rutinski obavlja. Ova postaja bi mogla da podatke o mogućim nepogodama urgentno priopćava poljoprivrednim djelatnicima, industriji i naseljima. Točno je da ti podaci u svakom slučaju dospiju do korisnika informacija, ali su onda šturi, kratki, uopćeni i obično dospijevaju do korisnika kasno. Ako se usporede iznosi šteta od prosječnih nepogoda s troškovima ovakve postaje, onda se dobije takav odnos koji nameće samo jedno pitanje: zbog čega se ti potencijali ne koriste i direktno?
U našoj zemlji ima 12 ovakvih ili veoma sličnih centara. Oni su međusobno povezani i mogu, kada se za to ukaže potreba, međusobno razmjenjivati informacije. Njihov zajednički centar, koji od svih njih prihvaća informacije, nalazi se u Beogradu. On ne vrši promatranje već obavlja klasifikaciju podataka, koordinira rad među centrima i ažurirane podatke šalje višim informacionim sistemima na daljnju obradu.
