Arhiv tekstova
Oslonac hrvatske inteligencije
Imajući u vidu političko-povijesni kontekst u kojem živi hrvatska zajednica u Srbiji i Crnoj Gori (primarno u Vojvodini), ali isto tako i njenu unutarnju političku i kulturološku strukturiranost, skupina hrvatskih intelektualaca sastavljena u prvom redu od sociologa, psihologa, pedagoga, povjesničara, pravnika, ekonomista, psihijatara i teologa, inicirala je osnivanje Hrvatskog akademskog društva (HAD), koje je osnovano 20. studenoga 1998. godine. Inicijativu za osnivanje Hrvatskog akademskog društva dali su – Josip Ivanović, Dujo Runje i Zlatko Šram.
Pokraj toga što Hrvati nisu imali priznati status nacionalne manjine, oni su živjeli u jednoj vrsti grupnog i individualnog izolacionizma, živjeli u ozračju podozrenja i latentnog neprijateljstva od strane većinskog naroda. Hrvati su doživjeli jednu vrstu unutarnjeg nacionalno-političkog urušavanja, koja je prijetila daljnjoj dezintegraciji hrvatskog nacionalnog korpusa. Šest je momenata djelovalo u smjeru dezintegracijskih procesa: (1.) politička percepcija Hrvata kao neprijateljske etničke skupine, (2.) slaba politička zastupljenost Hrvata u tijelima lokalnih samouprava, (3.) podijeljenost bunjevačkih Hrvata na one koji se nacionalno izjašnjavaju »samo« kao Bunjevci s jedne i Hrvate s druge strane, (4.) teritorijalna raspršenost, (5.) nedovoljna političko-psihološka strukturiranost nacionalne svijesti i identiteta, i (6.) nepriznavanje Hrvata kao nacionalno-manjinske skupine od strane vladajućeg režima.
NACIONALNO-MOBILIZACIJSKI UČINAK: Uzimajući u obzir navedeni političko-povijesni kontekst i simultano djelovanje dezintegracijskih procesa, inicirali smo osnivanje Hrvatskog akademskog društva, a u cilju pokušaja konsolidacije hrvatskog nacionalnog korpusa. »Instrumenti« koji su nam stajali na raspolaganju bili su: (1) percepcija autoriteta inteligencije kao socijalnog sloja koja postoji u svakoj društvenoj pa time i u nacionalno-manjinskoj zajednici, i (2) autoritet znanstvenog i istraživačkog rada, kojima se bave članovi HAD-a u svojim profesionalnim aktivnostima. Između dileme da li ići na manji broj članstva (već afirmiranih znanstvenih i stručnih djelatnika) ili pak ići na »omasovljavanje« članstva, uzimajući pri tom kao kriterij za članstvo fakultetsku naobrazbu, odlučili smo se za ovu drugu vrstu organizacije članstva koja će imati veći nacionalno-mobilizacijski učinak. HAD trenutno ima 199 članova od kojih se 156 nalazi najvećim dijelom u Subotici a ostali u inozemstvu (Hrvatska, Francuska, Njemačka, Amerika, Kanada, i Novi Zeland).
RAZBIJANJE STEREOTIPA: Sukladno s nacionalno-strategijskim ciljevima Hrvatskog akademskog društva koncipiran je i Statut HAD-a, u kojem se navode svrha i zadaće društva te oblici djelovanja. Kao temeljna svrha društvenog djelovanja HAD-a se doduše navodi razvijanje društvenih i humanističkih znanosti u kojima se posebna pozornost pridaje izučavanju socioloških, povijesnih, kulturoloških, psiholoških, političkih, demografskih, ekonomskih i drugih odrednica hrvatskog nacionalnog bića na području Savezne Republike Jugoslavije (danas Srbije i Crne Gore), ali svrha i zadaće HAD-a uveliko su nadilazile i nadilaze odredbe navedene u Statutu. Ovom prilikom ćemo spomenuti samo neke: (1.) razbijanje stereotipa i predrasuda o Hrvatima kao o jednoj folklornoj i predmodernoj etničkoj skupini, (2.) iniciranje onih procesa i djelatnosti koji će (re)generirati samopouzdanje i samopoštovanje hrvatske inteligencije na ovim prostorima, (3.) artikulacija strategijskih interesa u području odgoja i obrazovanja hrvatske djece i mladeži te njihova realizacija (4.) intelektualna logistika domaćim hrvatskim organizacijama i institucijama, (5.) izlazak iz socijalne i političko-nacionalne izolacije Hrvata uspostavljanjem odnosa i zajedničkih aktivnosti sa sveučilišnim profesorima s fakulteta i drugih znanstvenih institucija u domicilnoj i matičnoj državi (6.) uspostava prekinutih veza na individualnoj razini između Sveučilišta u Beogradu i Novom Sadu s jedne i sveučilišta i znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj s druge strane, (7.) detekcija potencijalnih prosvjetnih, znanstvenih, kulturnih i političkih kadrova unutar hrvatske zajednice, i (8.) izdizanje hrvatske zajednice na razinu čimbenika regionalne stabilnosti.
BROJNI SKUPOVI: Upravo smo iz jednog ovak-vog kontekstualnog situiranja svrhe i zadaća Hrvatskog akademskog društva organizirali određeni broj međunarodnih znanstvenih skupova i konferencija od kojih ćemo spomenuti samo najznačajnije: »Nacionalna svijest i njeni psihološki, sociološki, politički i povijesni korelati«, »Antropološke odrednice religioznosti«, i »Politološke, pravne i psihološke odrednice političkog života i sustava s posebnim osvrtom na hrvatsku zajednicu u SR Jugoslaviji«, a na kojima su pokraj članova HAD-a sa svojim radovima i priopćenjima sudjelovali profesori sa Sveučilišta u Beogradu, Novom Sadu i Nišu te profesori sa Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Splitu, te s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Osim ovih značajnijih međunarodnih skupova i konferencija, Hrvatsko akademsko društvo je organiziralo razne domaće okrugle stolove i tribine na kojima su redovito sudjelovali, pokraj članova HAD-a, i domaći i inozemni gosti.
Iz svega do sada navedenog očigledno je da se oblici djelatnosti HAD-a primarno realiziraju kroz razne skupove, konferencije, okrugle stolove, tribine, tečajeve i seminare koji su dio trajnijeg i sveobuhvatnijeg programa, odnosno projekta koji se zove Hrvatsko akademsko društvo. Zadaća Hrvatskog akademskog društva je i tiskanje određenih prigodnih zbornika. U najširem smislu riječi Hrvatsko akademsko društvo se u nacionalnom kontekstu može tretirati kao jedna znanstvena, kulturna i obrazovna institucija.
Autor je dopredsjednik HAD-a
