Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Čita­te­lji o »Hr­vat­skoj ri­ječi«

Petar Kuntić, v. d. predsjednika DSHV iz Subotice
Važan čimbenik
U Demokratskoj stranci Hrvata u Vojvodini smo zadovoljni da smo poslije svih zbivanja u proteklih desetak godina, poslije rata koji je bjesnio u matičnoj državi, protjerivanja Hrvata iz Srijema, te poslije listopadskih promjena, dočekali proslaviti prvu obljetnicu jedinog tjednika na hrvatskom jeziku u Srbiji.
Hrvatsku riječ ne smatramo običnim tjednikom, već ga smatramo važnim čimbenikom u snažnijem političkom i kulturnom artikuliranju Hrvata u Vojvodini, te njegovanju hrvatskog jezika. Nadamo se da ćemo svi zajedno proslaviti još mnogo obljetnica Hrvatske riječi bez obzira na uznemiravajuće prijetnje proteklih tjedana.
Što se tiče suradnje s DSHV-om, zahvaljujemo na profesionalnom i korektnom izvještavanju o samoj stranci te očekujemo da će se suradnja nastaviti na isti način.

Franjo Vujkov, predsjednik Hrvatskog narodnog saveza, iz Subotice
Dobra perspektiva
Sama obljetnica je izuzetan događaj. Prvi rezultati su pokazali da se oko lista formirala ekipa koja garantira da će stvari ići željenim tokom. Osobno smatram da list ima dobru perspektivu, i da je u odnosu na prve brojeve uočljiv izuzetan boljitak i koncepcijski, i stručno i u svakom pogledu.

Marija Šeremešić, pročelnica Dramske sekcije HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Sombora
Okrenuti se manjim
sredinama
Konačno da smo i mi Hrvati dobili, odnosno obnovili svoje glasilo. Bio je posljednji trenutak da krene informiranost o Hrvatima ne samo u Vojvodini nego i u čitavoj Srbiji i Crnoj Gori. Mislim da su te novine veoma kvalitetne, ali smatram da treba više pratiti rad svih kulturno-umjetničkih društava i svih institucija. Bilo bi dobro, kao što je u pedesetom broju »Hrvatske riječi« izišao podlistak o kulturi u Subotici, da tako iziđe podlistak gdje bi se spomenula i druga mjesta u kojima živi hrvatski narod, gdje postoje hrvatske institucije. Također bi se ovaj list trebao okrenuti manjim sredinama u kojima živi hrvatski narod.
 
Cecilija Miler, pročelnica Likovne sekcije HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Sombora
Izostaju vijesti
Sve pohvale za Hrvatsku riječ. Zbilja je potreban takav list za naš narod na ovom području, ali mislim da nema dovoljno izvješćaiz okolnih mjesta. Puno puta se i pošalju vijesti, ali se one ne objave, pa nam je žao što određeni događaj prođe, a nije zabilježen. Mislim da bi list trebao stranicu više, da se posveti događajima mimo Subotice.

Ana Miličić, kućanica iz Sonte
Originalni stil
Čitam Hrvatsku riječ od prvog broja i mogu samo čestitati obljetnicu i poželjeti da se nastavi pisati sad već originalnim i prepoznatljivim stilom. Osobno, voljela bih pročitati malo više priča iz života o našim ljudima koji su se devedesetih godina iselili u Hrvatsku.

Miroslav Galar, trgovac iz Rume
Uloga međusobnog
 povezivanja
Najviše u Hrvatskoj riječi volim pročitati članke o djelovanju i radu hrvatskih društava u Vojvodini. Smatram da suradnja naših društava treba biti mnogo učestalija, a vaš list bi mogao dobrim dijelom pomoći našem povezivanju, posebice društava iz Bačke i Srijema.

Ruža Lukić, kućanica iz Sonte
Pohvala za nagradnu igru
Hrvatsku riječ čitam od prvog broja. Drago mi je da mogu pročitati puno toga o svojoj Sonti, o problemima i uspjesima sonćanskih Hrvata. Hrvatska riječ su prve novine kojima je Sonta zanimljiva. Pohvalila bih i nagradnu igru, nadam se da će poslije ove biti nova. Čestitam Hrvatskoj riječi rođendan, budite ustrajni u onome što jako dobro radite.

Stipan Silađev, nastavnik iz Sonte
Ne dajte se pokolebati
Veoma sam zadovoljan kvalitetom tekstova, a osobito čestitam glavnom uredniku na odličnim kolumnama. Mislim da Hrvatska riječ pruža Hrvatima u Vojvodini najvažnije informacije o događanjima u bližem i daljem okruženju, te doprinosi homogeniziranju i organiziranju hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji i Crnoj Gori. Ne dajte se pokolebati, ustrajte u onome što radite, čitateljstvo je uz vas.

Dejan Poljaković, nogometaš iz Subotice
Okrenuti se prosječnim
ljudima
Zamišljam Hrvatsku riječ kao tjednik ili budući časopis koji bi se bavio općim temama bez naglašavanja hrvatskog predznaka. Hrvatska riječ mora očuvati ime i jezik, ali više pisati o nama, prosječnim ljudima s ovog podneblja i o općim događanjima koje nas okružuju. S takvim pristupom vidim budućnost tjednika i opći smisao Hrvatske riječi.

Damir Kolarić, poljodjelac iz Rume
Stožer očuvanja identiteta
Mislim da je izlaženje tjednika poput Hrvatske riječi veliki dobitak za hrvatsku nacionalnu zajednicu u Vojvodini. Želim da vašem listu poželim mnogo uspjeha u daljem radu kao glavnom stožeru čuvanja hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta na ovim prostorima.

Marina Kujundžić, novinarka iz Subotice
Hrcko i kulturni dodatak
odlični
Najviše mi se dopadaju članci koji govore o zbivanjima vezanim za ove prostore. »Hrcko« mi se također veoma dopada i smatram da je prilagođen uzrastu kojem je namijenjen. I kulturni dodatak je zbilja odličan, veoma je dobro zamišljen, pročitala sam ga i u biti zaista volim čitati o kulturi. Kad bi bilo više financijskih sredstava, željela bih da se poboljša kvaliteta papira. Tjednik je vrlo dinamičan i prepun slika, i bilo bi lijepo da se to sačuva. Hrvatska riječ ima svoje mjesto u društvu i trebalo bi tu tradiciju održati.

Adam Tubić, predsjednik KPD-a »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Bačkog Brega
Ići od sela do sela
Tjednik Hrvatska riječ je jedan dobar potez kojeg je možda trebalo i ranije ostvariti. Ipak, mislim da se u njemu malo govori o problemima Hrvata na području Vojvodine, mislim da bi se malo više trebao pozabaviti internom problematikom našeg naroda od sela do sela. U Hrvatskoj riječi nisu sva sela podjednako zastupljena, nadam se da će se to promijeniti i da ćemo imati više informacija o Hrvatima u manjim sredinama. Volio bih da šokački narod u ovom listu ne bude zapostavljen, već da se više piše o njemu.
Predrag Goretić, radnik iz Sonte
Previše vjerskog sadržaja
Hrvatsku riječ čitam otkako je počela prodaja u Sonti. Tehničkim kvalitetom sam zadovoljan a uglavnom i sadržajem. Jedino što nije po mojem ukusu, su prilozi vjerskog sadržaja jer Crkva već ima svoj list. Nas Hrvata ima po cijeloj Vojvodini, pa bi trebalo više pisati o Podunavlju, Srijemu, pa i o našim ljudima, iseljenim tijekom ratnih godina.

Stjepan Vereš, umirovljenik iz Rume
Veliki dobitak za sve Hrvate
Njegovanje kulture, jezika i običaja izuzetno je važno za očuvanje identiteta svakog naroda. Pojava Hrvatske riječi je veliki dobitak za sve Hrvate u Vojvodini, ali i za Vojvodinu u cjelini. Posebice mi se dopao feljton o običajima i kulturi bunjevačkih Hrvata, a nešto slično bi trebalo napisati i o običajima Hrvata u Srijemu, koji je možda u vašem listu malo i zapostavljen

Igor Čeliković, student iz Subotice
Smanjiti broj grešaka
Svakoga petka kad izađe Hrvatska riječ odmah pročitam najveći dio tjednika, a subotom manje čitam. Najčešće prvo pročitam sportske strane, zanimljivosti »Kako, molim?« i političke teme. Intervju rijetko čitam. Ovakav sadržaj tjednika mi se sviđa, jer ima mnoštvo tema koje mene osobno zanimaju. Za novine uvijek ima mjesta, kao što bih želio da se sportski kutak proširi, da ima više intervjua s hrvatskim sportašima i opširnije o sportskim vijestima.
    Također, želio bih HR s manje gramatičkih i pravopisnih grešaka i s manje grešaka što se tiče hrvatskog jezika. Željeli bismo više čitati o tome kako naši mladi žive. Moja sugestija je da se više piše i o znanstvenim temama i o povijesnim trenucima dolaska Hrvata na ove prostore.

Mirjana Rakoš, poljodjelka iz Rume
Kultura ispred svega
Hrvatsku riječ čitam od prvog broja i izuzetno sam zadovoljna odabirom tema kojima se list bavi, a posebice mi se dopadaju dijelovi posvećeni kulturi i smatram da bi ih trebalo biti još, sve u svemu list je odličan i samo tako nastavite.

Anketu sproveli: Zlatko Gorjanac, Olga Perušić, Ivan Andrašić, Nikola Jurca

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay