Arhiv tekstova
Zaslužni i uzorni duhovni velikan
U subotičkoj Gradskoj knjižnici 22. siječnja održana je književna večer o životu i djelu pjesnikinje i križarice Tone Kujundžić u organizaciji Matice hrvatske Subotica. Brojnu publiku i sudionike programa, kao i prisutnu sestru Tone Kujundžić, časnu sestru Mariju Anđelinu, pozdravila je u ime organizatora predsjednica Matice hrvatske Subotica Viktorija Grunčić.
U prvom dijelu programa književne večeri o životu i radu Tone Kujundžić govorila je Branka Rajković, dopredsjednica Matice hrvatske Subotica, koja je rekla kako na harfi patnje počinje prva postaja života Tone Kujundžić, koja se rodila kao siroče na obiteljskom salašu u tavankutskoj župi 2. listopada 1914. godine. Njen otac Ilija Kujundžić poginuo je trinaest dana prije njenog rođenja u I. svjetskom ratu u Galiciji.
KUŠNJE I PATNJE: Tona Kujundžić osnovno obrazovanje stiče u Tavankutu, dok se obitelj nije preselila u grad. »Njen život dobiva novi poticaj kada se 1931. godine upoznala s djelovanjem ‘Križarskog pokreta’. To se dogodilo baš u vrijeme pripremanja i održavanja Prvog euharistijskog kongresa u tek osamostaljenoj Bačkoj biskupiji. Tona je postala djelatna članica ‘Križarskog sestrinstva’, a 1935. godine i njegova predsjednica. Tu dužnost je obnašala do početka II. svjetskog rata«, rekla je Branka Rajković i istakla kako pjesničko stvaralaštvo Tone Kujundžić započinje u razdoblju II. svjetskog rata, kada je ona već teško oboljela od reumatičnog artritisa. Poratni dani donose Toni Kujundžić još teže kušnje i patnje, jer je 1947. godine optužena zbog navodne suradnje s okupatorom. Krivica nije utvrđena, ali je Tona ponovo uhapšena 1949. godine zajedno sa svojom sestrom i majkom. Optužena je zbog ‘špekulacije’, jer nije mogla predati obvezu u žitu i kukuruzu. Obitelj Kujundžić je zbog toga lišena slobode i cjelokupne imovine. Na sam Badnjak 1949., s majkom i sestrom premještene su iz subotičkog u petrovaradinski zatvor iz kojega izlaze u proljeće sljedeće godine i vraćaju se u Suboticu. »Živjela je osamljeno, a osnutkom lista ‘Bačko klasje’ 1978. godine, Tona je nastavila s pisanjem pjesama, članaka i uspomena nakon nekoliko desetljeća šutnje. U razdoblju od 1984., do 1995., njene pjesme objavljene su i u ‘Subotičkoj Danici’. Kada je 1989. godine utemeljen Katolički institut ‘Ivan Antunović’, Tona je postala njegovim počasnim članom«, rekla je među ostalim Branka Rajković o životu i radu Tone Kujundžić koja je umrla 3. travnja 1996. godine. Tijekom predavanja o djelu Tone Kujundžić, njene pjesme su recitirale Jelena i Antonija Pijuković.
KATOLIČKI SVJETONAZORI: U drugom dijelu programa književne večeri vlč. mr. Lazar Ivan Krmpotić održao je predavanje s temom o »Značenju križarstva u životu hrvatskog življa u Bačkoj«, jer je Tona Kujundžić sa skupinom mladih intelektualki izgrađivala temelje križarskog pokreta u Subotici. »Žrtva-euharistija-apostolat, geslo je križarskog pokreta. U siječnju 1930. godine rođeno je križarstvo u Zagrebu, kada su mladi katolici sačinili Pravila koja su podastrli svim hrvatskim biskupima na odobrenje. Javni nastup križarstva bit će na velikom Euharistijskom kongresu 15. kolovoza 1930., u Zagrebu. Svega nekoliko mjeseci kasnije, početkom ljeta dolazi u Suboticu Vilka Švigir iz Zagreba, na poziv sestara Vite i Kristice Križanović i s odobrenjem biskupa Lajče Budanovića osniva se prvo križarsko sestrinstvo u Bačkoj 22. srpnja. Godinu dana kasnije na prvom Euharistijskom kongresu u Subotici, križarstvo se sjajno predstavlja subotičkoj mladeži i veliki broj djevojaka se priključuje tom pokretu«, rekao je vlč. mr. Krmpotić i napomenuo kako je u Subotici uz prvo križarsko sestrinstvo »Bunjevka« stasalo i đačko-srednjoškolsko sestrinstvo, te sestrinstvo katoličkih radnica, a potom je naveo istaknute osobe koje su značajno obilježile ovo razdoblje naše vjersko-narodne povijesti: Maru i Katu Čović, Stanu Rudić, Mariju Cindrić, Maru i Eržiku Pavluković, Mariju Vojnić Purčar, Anicu Balažević, Margu Stipić, Stanu Križanović, Etelu Vojnić Purčar i nadasve Tonu Kujundžić.
»Sastanci križarskog sestrinstva bili su informativnoga, ali još više formativnoga karaktera. Sastanci su izgledali ovako: nakon molitve pročitao se zapisnik s prošlog sastanka s provjerom urađenog. Slijedilo bi predavanje neke od članica na zadanu temu o životu, radu, ponašanju i drugim vitalnim temama, nakon čega bi uslijedila diskusija. Potom su se čitali stihovi, a susret bi završavao govorom duhovnika koji je redovito pratio sestrinstvo«, rekao je među ostalim tijekom svog iscrpnog predavanja vlč. mr. Krmpotić i istakao kako je na kulturnom i nacionalnom polju ovaj pokret stekao neuvelih zasluga, jer se svojim radom duboko povezao s živim tkivom hrvatskog nacionalnog bića i s živim organizmom Katoličke crkve.
U programu književne večeri o životu i djelu Tone Kujundžić glazbene točke izvodio je đurđinski komorni orkestar »Musica Chorda« pod ravnanjem Nele Skenderović.
