Arhiv tekstova
Trebaju li se prijetnje ostvariti?
Članovi Odbora za informiranje Skupštine Vojvodine najoštrije su osudili prijetnje i napade na novinare, dopisnike i redakcije u Vojvodini, koji su u posljednje vrijeme učestali.
Na sjednici, održanoj u Novom Sadu 21. siječnja, ocijenjeno je kako je ovim prijetnjama ozbiljno ugroženo obavljanje novinarskih zadataka i poslova u Vojvodini, te se zahtijeva brzo reagiranje svih nadležnih organa i zaštita novinara u obavljanju svoga posla, dok se od policije, tužilaštva i sudova zahtijeva hitno rasvjetljavanje svih ovih drastičnih slučajeva.
SPRIJEČITI GOVOR MRŽNJE: Odbor je preporučio Izvršnom vijeću AP Vojvodine da u suradnji nadležnih tajništava sačini plan mjera kojima bi se omogućio nesmetan rad svim redakcijama i novinarima u Vojvodini. Budući se radi o napadu na novinare koji uglavnom ne pripadaju većinskom narodu, neophodno je utvrditi koliko ovi događaji utiču na ugroženost manjinskih naroda u Vojvodini i na ukupne međunacionalne odnose u Vojvodini.
S obzirom da se radi o događajima koji su uslijedili nakon parlamentarnih izbora, Odbor je ocijenio kako bi bilo poželjno da se od tih događaja distanciraju sve političke grupacije koje su ušle u parlament, jer u protivnom, zaključeno je, može se shvatiti kako se ovi događaji prešutno odobravaju. Odbor traži i da se sprječava govor mržnje u svim medijima u Pokrajini. O svemu ovome službeno će se izvijestiti i Skupština Vojvodine.
OSIGURATI NORMALNE UVJETE: Prije usvajanja ovih zaključaka predsjednik Odbora Đorđe Subotić se zapitao kako se u uvjetima zastrašivanja, prijetnji smrću novinarima »Hrvatske riječi«, dopisnici jednog stranog medija, novinaru TV Novi Sad u Žablju i provaljivanja u prostorije romskog »Thema«, može novinarski posao obavljati profesionalno i u skladu s kodeksom. »Na incidente se samo reagira, ali čak ni to ne čine svi. Postavlja se pitanje treba li se neka prijetnja ostvariti, pa da se tek onda ozbiljno shvati problem. Naša je obveza tim veća što je Skupština Vojvodine osnivač ‘Hrvatske riječi’ i njenim se novinarima mora omogućiti noramalan rad«, rekao je Subotić.
SKRIVENI AKTERI: Sjednici je, osim članova Odbora za informiranje, prisustvovao i veći broj političkih, policijskih i novinarskih dužnosnika, koji su listom osudili incidente. Predsjednik pokrajinskog Odbora za međunacionalne odnose Kalman Kuntić rekao je kako se ne smiju relativizirati incidenti i prihvatati da su napadi nešto normalno. »Posebno zabrinjavaju pokušaji traženja balansa, recimo rušenje spomenika s pisanjem grafita«, naglasio je Kuntić.
Petar Petrović, predsjednik NUNS-a, izjavio je kako i nakon 5. listopada postoje pritisci na novinare, samo su se akteri sakrili i presvukli, te je dodao kako su prijetnje novinarima učestale nakon izbora. József Várga, također član Odbora, rekao je kako Hrvati dugo nisu imali pravo na vlastiti jezik i vlastite medije, te da se »duhovi moraju vratiti u svoje boce«, dok je pokrajinski ombudsman Petar Teofilović ocijenio kako napad na »Hrvatsku riječ« nije mogao biti inspiriran nikakvim konkretnim objavljenim tekstom u tom listu.
POLICIJA RADI: Zamjenik predsjednika Odbora za sigurnost Skupštine Vojvodine i predsjednik SO Bač Tomislav Bogunović izjavio je kako je i sam često izložen prijetnjama, a da mu se zamjeralo i nakon intervjua koji je u prošlom broju dao »Hrvatskoj riječi«.
Pukovnik Svetislav Rajšić, načelnik subotičke policije, rekao je kako SUP intenzivno radi na otkrivanju vandala: »Napad na ‘Hrvatsku riječ’ samo je jedan od serije incidenata u Subotici. Nemam namjeru praviti balans, ali mi kao profesionalci na sve incidente moramo gledati podjednako. Neke od počinitelja tih incidenata smo otkrili i mogu reći kako se radilo o klasičnom vandalizmu, o djelima pričinjenim u alkoholiziranom stanju ili pod dejstvom lijepka ili drugih opojnih tvari. Svatko tko minimizira incidente ne želi dobro građanima, kao što im dobro ne želi niti onaj tko od incidenata pravi političku promociju«, rekao je Rajšić.
