Arhiv tekstova

Te­me za ci­je­lu obi­telj

Prvi broj »Subotičke Danice« pod imenom »Bunjevačko-Šokačka Danica ili subotički kalendar« pokrenuo je svećenik Pajo Kujundžić 1884. godine, koji je napisao je često ponavljane riječi: »Tako se porodi ‘Neven’ i ‘Danica’, kao brat i sela iz jedne te iste zamisli: dvoriti narod, pobuđivat zanimanje za otmjenijim svitom«. Još je svećenik Pajo Kujundžić napisao u proslovu te prve »Danice«: »Zabadavad bi se mi nazivali Bunjevcima ako bismo zanemarili naše lipe starovinske običaje, svečanosti, krasne pisme i pripovitke, oduševljenu bunjevačku molitvu, požrtvovanu ljubav prema roditeljima, prema vinčanom drugu, prema miloj dičici«.
    Pajo Kujundžić pokrenuo je »Subotičku Danicu« da se ne zaborave običaji bunjevačkih Hrvata »na Božić, na poklade, Uskrs, veliku nedilju, cvitnu nedilju i na druge blagdane; nadalje na prelu, dožejancijama i drugim isključivo bunjevačkim svečanostima«. Od 1884., do 1914. godine »Subotička Danica« se pojavila trideset puta, a nastavilo se s još 22 broja od 1919. do 1941. godine. Poslije Drugog svjetskog rata izašlo je samo četiri broja za 1945. i 1946. godinu, te za 1971. i 1972. godinu.
NASTAVLJAČI DJELA PAJE KUJUNDŽIĆA: Sadašnji glavni urednik »Danice« vlč. Stjepan Beretić kaže kako su se sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća mjesečno sastajali na pastoralne razgovore svećenici Hrvati u Subotičkoj biskupiji i iz tih razgovora rođena je ideja da se opet pokrene »Subotička Danica«. Tada je uz podršku hrvatskih svećenika vlč. Lazar Ivan Krmpotić zajedno s vlč. Stjepanom Beretićem uređivao 11 godišta »Danice« od 1984. do 1994. godine, a sljedećih deset godišta, od 1995. do 2004. godine, uređuje svećenik Stjepan Beretić uz suradnju svećenika Stipana Bošnjaka, Andrije Kopilovića i brojnih drugih svećenika, redovnika i laika, među kojima posebno valja istaknuti zasluge obitelji Katarine i Ervina Čelikovića.
»Od svećenika koji su najviše doprinijeli ‘Subotičkoj Danici’ ističem Andriju Anišića koji je od 1986. godine sa svojom sestrom počeo tehnički uređivati ‘Danicu’. On je osamnaest godina neumorni radnik našeg kalendara. Tako je i njegov imenjak, Andrija Kopilović, kako vinjetama, tako i člancima, suradnik ‘Danice’ već dvadeset i tri godine. Među najvjernijim i najzaslužnijim suradnicima ‘Subotičke Danice’, ali i katoličkog i narodnog tiska, od početka je bio i pokojni profesor Bela Gabrić, neumorni dr. Ante Sekulić, dominikanac Tome Vereš, kao i karmelićani Ante Stantić i Mato Miloš«, kaže vlč. Stjepan Beretić.
    Što je sadašnja uređivačka koncepcija »Subotičke Danice«? »Od svojih početaka ‘Danica’ nikada nije bila agresivno postavljena«, kaže vlč. Beretić. »Rodila se u vrijeme kad se domaća inteligencija okretala prema mađarskom jeziku, u vrijeme odnarođavanja. Ukazujući na vlastite kulturne vrijednosti bunjevačkih Hrvata ‘Danica’ je dizala duh u narodu. I danas ‘Danica’ želi tako uzdizati dobro, lijepo i plemenito, da privlači dobrotom, ljepotom, plemenitošću. To je ljepše i učinkovitije, nego da se stranice ‘Subotičke Danice’ troše na osude, polemike i napade. Osim istraživanja mukotrpne prošlosti bačkih katolika i među njima hrvatskog puka, ‘Danica’ kao katolička edicija ima prvenstvenu namjeru evangelizacije. To znači da joj je poslanje pisati, pa tako slovom i lijepom riječju naviještati ljudima Isusovu veselu vijest. Od prvog do posljednjeg broja ‘Danica’ njeguje književnost, pa su stranice ‘Danice’ okićene stihovima i narodnom mudrošću«.
TEME I SURADNICI: Kako vrijeme odmiče, »Subotička Danica« ima sve veći broj suradnika među laicima, a bogat izbor tekstova za cijelu obitelj karakterizira svaki novi broj. »Tu valja spomenuti profesora dr. Petra Cindrića s temama o vinogradarstvu i vinu, kao i suradnju Alojzija Stantića koji piše o kulturnoj narodnoj baštini. Većim dijelom ‘Danica’ je okrenuta temama duhovnoga života. Iz svake ‘Danice’ govori veliki glasnik mira današnjice, Ivan Pavao II. Nema ‘Danice’ bez teme ekumenizma, bez narodnog blaga. ‘Subotičkoj Danici’ je na srcu obitelj i zato u ‘Danici’ imaju mjesta kako suradnici iz djetinje dobi, tako i djevojke i mladići. Najmanji prostor u ‘Danici’ zauzimaju teme iz prošlosti i povijesti, ne zato što prošlost nije važna, nego zato što ‘Danica’ mora biti svjetlo za danas i sutra«, kaže vlč. Beretić.
    Poimanje vjere i njen status u društvu u nas je sve donedavno bilo prenaglašeno osobno pitanje, o čemu vlč. Stjepan Beretić kaže: »Nije samo socijalizam volio Crkvu i vjeru kao ‘privatnu stvar građana’. Crkvu ‘u sakristiji’ je volio i kralj Josip, koji je svojim zalaganjem zaslužio naziv ‘kralj sakristan’. Taj duh jozefinizma i duh socijalizma još uvijek živi u mnogim ljudima. Zato im smeta svećenik u novinama, na televiziji, na javnim tribinama. Svećenik ‘bi trebao’ biti vidljiv samo u crkvi, na sprovodu, kao da nije građanin svoga grada, kao da nije pripadnik naroda, kao da nije rođak ili možda čak i prijatelj«.
    Vlč. Stjepan Beretić će svakako kao glavni urednik ‘Subotičke Danice’ nastaviti smjerom koji su zacrtali svećenici Ivan Antunović i Pajo Kujundžić.