Arhiv tekstova
Suša ovršila rod
Visoke temperature i nedostatak padalina odrazit će se negativno na prinos soje, ocjenjuje stručnjak dr. sc. Vojin Đukić iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. »Soja je lijepo izgledala, imala je visinu, sklopila je redove, ali svaki ovaj dan bez padalina djeluje stresno na biljke. Vjerojatno će prinos biti smanjen čak i kod ranijih sorti koje su bile u fazi nalijevanja kada su počele visoke temperature. Vršne mahune će ostati nenalivene«, rekao je Đukić za Agroklub i dodao kako je na mnogim parcelama došlo do potpunog odbacivanja mahuna.
»Zavisno od rokova sjetve i grupe zrenja, soja je sada uglavnom u fazi nalijevanja zrna. Od ranijih sorti, koje su bile u fazi nalijevanja kada su krenule visoke temperature, nešto se može i očekivati. Kasnije sorte će više stradati«, kazao je on.
Padaline su bile lokalnog karaktera, kaže, s toga će i prinosi biti šareni. Na pitanje što mogu ratari u ovom trenutku uraditi, Đukić odgovara: »Sada više ništa, kasno je. Ako netko ima sisteme za navodnjavanje, trebalo ih je ranije aktivirati«.
Đukić je upozorio proizvođače i na opreznost kada su grinje u pitanju.
»Njima pogoduju visoke temperature i smanjena vlažnost zraka, mogu napraviti ozbiljne probleme i značajno umanjiti prinose. Ako se uoče na vrijeme dovoljno je samo uvratine tretirati nekim akaricidom. Ukoliko se prošire k unutarnjim dijelovima, onda treba tretirati čitavu parcelu.«
Bačka bez kiše
Prema podacima Udruženja Žita Srbije soja je ove godine posijana na oko 215.000 tisuća hektara. To je povećanje u odnosu na prošlu godinu, kada je pod ovom kulturom bilo 203.000 hektara.
»Kompletna Bačka je glavni proizvođački region soje, u ostalim regionima površine su zanemarljive. A najveći nedostak vlage u posljednje dvije godine je upravo u Bačkoj«, rekla je za Agroklub direktorica Udruženja Sunčica Savović.
Nakon sjetve, dodala je, prognoziran je prinos na nivou desetogodišnjeg prosjeka.
»Uvijek se nadamo dobrom rezultatu. Sada je definitivno da nećemo imati takve prinose, nikakvi rekordi se ne očekuju. Uz ovaj toplotni val koji smo imali, soja koja se oplođava je osjetljiva na nedostatak vode. Nije otporna kao suncokret.«
Kako kaže, bez obzira na to što neke biljke na prvi pogled izgledaju solidno, od početka ove sezone smo imali deficit padalina. To je dovelo do smanjenog postotka vlage kako u površinskim, tako i u dubinskim slojevima zemlje.
»Imali smo sušne godine 2021. i 2022. kada su prinosi varirali od 1,7 do 2 tone po hektaru. To bi i za ovu godinu bio najgori scenarij. Ako bude bolje, onda ćemo imati nešto više od 2 tone po hektaru. Takva je situacija sada, ali s ovim temperaturama i nedostatkom padalina, može se pokazati i kao mnogo lošija dok dočekamo žetvu«, navela je sugovornica.
Umanjenje prinosa
Prema Sunčici Savović, ukoliko bi prinosi bili oko 2 tone po hektaru, tada bismo mogli očekivati ukupan rod od 430.000 tona. To bi bilo značajno smanjenje u odnosu na prošlu godinu kada je rod bio 485.000 tona.
»Ako prinosi razočaraju, najmanji rod bi bio oko 370.000 tona. Tijekom prethodne dvije godine Srbija je prestala biti izvoznik sirove soje. To nije ništa loše, naprotiv, to nam je za pohvalu. Zahvaljujući našoj prerađivačkoj industriji koja se značajno razvila, sada smo značajan izvoznik sojinog ulja i sojine sačme«, navodi Savovićeva i dodaje kako će iz Srbije ove godine vjerojatno biti izvezeno oko 5.000 tona merkantilne soje što znači kako će sva proizvedena soja biti prerađana i izvezena kao finalni proizvod iz Srbije.
Kako dodaje, žetva soje će sigurno krenuti u kolovozu.
Na pitanje je li poznata cijena novog roda, ona je odgovorila kako akontna cijena ni za soju ni za sunockret još uvijek nije poznata.
Izvor: Agroklub.rs
