Arhiv tekstova
Veliki Matošev jubilej
Ove se godine obilježava veliki jubilej vezan za Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.) – 150 godina od njegova rođenja. Matoš je jedan od najznačajnijih aktera u povijesti hrvatske književnosti. Bio je pjesnik, novelist, esejist, feljtonist i putopisac, najveći predstavnik hrvatske moderne koji je hrvatsku književnost uveo u tokove suvremene europske pisane riječi.
Dijelom svojeg obiteljskog stabla vezan je za mjesto Kaćmar u Mađarskoj, u kojem su rođeni i živjeli njegovi preci – djed Grgur, ali i pradjed Antal. Po toj liniji Matoš pripada bunjevačkom rodu hrvatskoga naroda, što je i javno isticao navodeći da je »Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem«. Upravo stoga, ovogodišnje, a ukupno sedmo, izdanje manifestacije Dani Antuna Gustava Matoša otvoreno je 23. veljače u Kaćmaru. Bilo je ovo prvi puta da je u program manifestacije uključen i Kaćmar, uz već ustaljene »postaje« u Hrvatskoj i Srbiji (Tovarnik, Zagreb, Plavnu i Beograd), koje prate kratak, ali uzbudljiv životni hodogram ovog književnog velikana.
Vijenci za velikana
Okupivši sudionike iz Mađarske, Hrvatske i Srbije, program je započeo polaganjem vijenaca na spomen-ploču Antuna Gustava Matoša koja je podignuta 2003. u zgradi nekadašnje bunjevačke škole u Kaćmaru. Vijence su položili predstavnici Hrvatske samouprave Kaćmara (kao domaćina susreta), predstavnici organizatora manifestacije – Društva hrvatskih književnika Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Općine Tovarnik te gostiju – Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu, Hrvatske državne samouprave, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Saveza Hrvata u Mađarskoj, Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, NIU Hrvatska riječ iz Subotice te obitelji Matoš iz Kaćmara.
Nova tumačenja
U središnjem programu, održanom u lokalnoj vijećnici, bilo je riječi o dosadašnjim učincima ove manifestacije pokrenute 2013. godine. O ovoj temi govorio je predsjednik Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog DHK-a Mirko Ćurić ističući kako je jedan od rezultata Dana knjižnica Matošev milenij koja se bavi pisanom ostavštinom ovoga autora te revalorizacijom njegova djela u skladu s novim književno-teorijskim čitanjima. Ćurić je naveo i kako je Matoševa pisana ostavština iznimno bogata, iako je za života objavio nekoliko knjiga.
»Kaćmar je Matoš spominjao u svojim tekstovima, opisuje da je tu boravio, da ga je djed Grgo vodio po ulicama po kojima smo mi bili danas. Drago nam je da u Kaćmaru još uvijek ima Matoša, da još uvijek ima bunjevačkih Hrvata, da se čuje hrvatska riječ«, kazao je Ćurić.
Predstavljeno je i deseto godište časopisa Nova riječ u izdanju ZKVH-a i NIU Hrvatska riječ o kojem su govorile predstavnice ZKVH-a – v. d. ravnateljice Katarina Čeliković i suradnica Klara Dulić Ševčić. Kako je istaknuto, u najnovijem broju objavljen je i imaginarni intervju s Matošem koji je »uradio« Lajčo Perušić iz Zagreba.
Ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin zahvalio je organizatorima na trudu i rezultatima ostvarenim tijekom dosadašnjeg trajanja ove manifestacije te izrazio zadovoljstvo što su u nju uključeni i Hrvati iz Mađarske.
Prikazan je i dokumentarni film Mihaela Kelbasa Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I. Večer je uljepšana Matoševom pjesmom Gospa Marija u interpretaciji učenice 8. razreda i polaznice hrvatskoga jezika Sandre Babai te nastupom Ženskog pjevačkog zbora kaćmarske Hrvatske samouprave.
Povijest sela
Inače, susret u Kaćmaru započeo je ranije prijemom koji je za goste i uzvanike priredio načelnik Općine Kaćmar Endre Pál, koji je upoznao okupljene s poviješću sela, u kojem je hrvatska zajednica bila iznimno brojna i ostavila vrlo značajne tragove. Predsjednica Hrvatske samouprave Kaćmara Teza Balažić ovom je prigodom izrazila zadovoljstvo što je Kaćmar uključen u obilježavanje velikog Matoševa jubileja.
Kako je na koncu zaključeno, bio je ovo događaj vrijedan Matoševe uspomene, koji je pokazao kako je Matoševo djelo živo i danas i izvan granica Hrvatske. Također, ovaj je program bio i jedna vrsta potpore bunjevačkim Hrvatima u mađarskom dijelu Bačke u njihovim nastojanjima na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta.
Nakon Kaćmara, program Dana Antuna Gustava Matoša bit će nastavljen u Tovarniku, Beogradu, Plavni i Zagrebu. Manifestacija se nastavlja krajem svibnja, a završava u Zagrebu na sam 150. Matošev »rođendan« – 13. lipnja u Društvu hrvatskih književnika i na Mirogoju gdje će se biti položeni vijenci na grobnicu u kojoj su, uz Antuna Gustava Matoša, sahranjeni i njegov djed i otac i drugi članovi obitelji. Pokrovitelji Dana Antuna Gustava Matoša su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Županija vukovarsko-srijemska i Općina Tovarnik.
Također, najavljeno je da će posebnim programom koji priprema Književno-teatarski kružok HKC-a Bunjevačko kolo velika Matoševa obljetnica biti obilježena i u Subotici.
D. B. P. / Fotografije: Foto Kelbas
