Arhiv tekstova

Raste povjerenje građana u civilno društvo

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog ukazalo je u povodu 27. veljače – Međunarodnog dana nevladinih organizacija – da je to sektor koji potiče, kreira i provodi brojne aktivnosti od direktnog značaja za dobrobit građana i građanki.
Kako se navodi na službenoj internetskoj stranici Vlade trenutačno je fokus aktivnosti usmjeren na formiranje Vijeća za suradnju i razvoj civilnog društva, kao jednog od najvažnijih institucionalnih mehanizama suradnje javnog i civilnog sektora.
A da povjerenje građana u organizacije civilnog društva raste pokazuje istraživanje javnog mnijenja »Stavovi građana o sudjelovanju u demokratskim procesima 2022.« koje je predstavio Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost CRTA. Rezultati istraživanja publicirani su u povodu Međunarodnog dana organizacija civilnog društva. Skoro 50 posto ispitanika smatra da civilni sektor štiti javni interes, dok je prije desetak godina tek trećina građana imala takav stav.
Kako je priopćila CRTA, polovina punoljetne populacije vjeruje da je demokracija najbolji oblik uređenja za Srbiju, a sličan je i broj onih koji misle da nam je potreban jak lider koga bismo svi slušali. Budući da CRTA ovo istraživanje provodi već 10 godina, uočava se trend da u posljednjem desetljeću stabilno raste broj građana po čijem mišljenju je demokratsko uređenje, usprkos svim nedostacima, najbolja opcija za Srbiju.
Većina (53 posto ispitanika) vidi politiku kao prostor za aktivno sudjelovanje građana, što ukazuje na značajan potencijal participativne demokracije. Ipak, ograničenja se ogledaju u skromnom broju građana (31 posto) koji vjeruju u mogućnost promjena u društvu, kao i u svega 15 posto onih koji procjenjuju da bi se osobno mogli angažirati u politici. 
»Spremnost građana da se uključe u društvene procese i da se bore za ostvarivanje svojih prava i zaštitu javnog interesa važan je pokazatelj zdravlja jedne demokracije. U situaciji u kojoj zakoni često ostaju mrtvo slovo na papiru jer ih nadležna tijela ne provode dosljedno, u kojoj se medijskim manipulacijama relativizira javni interes, a javnost ispunjava konfuzijom, ne možemo olako suditi građanima zbog nedovoljno visoke razine participacije«, kaže direktorica CRTE Vukosava Crnjanski.
Tijekom 2022. godine svaki peti građanin sudjelovao je u nekoj akciji za rješavanje problema lokalne zajednice. Oni koji su se aktivirali najčešće su bili usmjereni na komunalna (49 posto) i ekološka pitanja (32 posto).
Kao razlog za neangažiranost većina navodi nedostatak vremena, a petina građana kaže kako nije zainteresirana. Ipak, iz godine u godinu smanjuje se broj onih koji ne vjeruju da se građanskim aktivizmom može nešto postići.
»Iako ovo djeluje kao negativan nalaz, treba imati u vidu da je ljude znatno lakše uvjeriti da izdvoje dio svog vremena za sudjelovanje u određenoj akciji nego povratiti izgubljeno povjerenje u djelotvornost ovakvih akcija«, izjavio je šef javnomnijenjskih istraživanja u CRTI Vojislav Mihailović. 
U pogledu konkretnih aktivnosti, najviše građana je potpisalo neku peticiju (31 posto), na internetu je o politici diskutiralo njih 23 posto, a 20 posto ih je sudjelovalo na prosvjedima i demonstracijama. 
»Dosta je lokalnih inicijativa i pokreta koji se udružuju i povezuju kako bi došli do onoga što je svima nama potrebno, a to je uspjeh, makar mali uspjeh i mala pobjeda. U proteklom radoblju bilo je dosta tih uspjeha koji građanima daju nadu da svojim angažiranjem mogu nešto učiniti«, navela je direktorica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Gazela Pudar Draško.
Istraživanje je provedeno u studenome 2022. godine na slučajnom i reprezentativnom uzorku za Srbiju (bez Kosova), kojim je obuhvaćeno 1.026 ispitanika. 
H. R.