Arhiv tekstova

Manjinska vijeća – savjetodavna tijela lokalnih i regionalnih jedinica

Pisali smo u prošlom broju našeg tjednika da se nacionalna vijeća nacionalnih manjina u Srbiji i Hrvatskoj razlikuju među ostalim i po tome što se vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj biraju na lokalnoj i regionalnoj razini, a nakon toga mogu formirati koordinacije na državnoj razini. Ove godine 7. svibnja slijede izbori za ova savjetodavna tijela na lokalnoj i regionalnoj razini koje pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj biraju šesti put. 

Izbori u svibnju

O tome kako funkcioniraju izabrana vijeća na lokalnoj i županijskoj razini razgovarali smo s predsjednikom Vijeća srpske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije Dejanom Jeličićem. Što se tiče predstojećih izbora, Jeličić kaže kako je najbitnije što je izmjenama zakona 2019. spušten prag s 3% na 1,5% pripadnika jedne nacionalne manjine (ili njih 100) u stanovništvu da mogu birati svoje nacionalnomanjinsko vijeće. To je osobito važno, kaže Jeličić, budući da je popis iz 2021. pokazao kako je broj svih manjina drastično opao i ovo su prvi izbori koji se provode nakon popisa, dok ih sljedeće godine očekuju parlamentarni i europski izbori.
»Bit će zanimljivo kakav će biti odaziv i izlaznost pripadnika manjina na ove izbore«, kaže Jeličić. 
Taj odaziv ni u ranijim izborima nije bio velik, jer se ljudi dosta teško odazivaju na izbore, »jednostavno ne doživljavaju ih kao nešto bitno«. 
»Što se tiče srpske zajednice, postotak izlaznosti se kreće oko 15 do 20%. Prvi razlog je što je broj biračkih mjesta smanjen u odnosu na državne i lokalne izbore tako da pojedine manjine glasaju na samo jednom biračkom mjestu, što je za starije građane i ako nema organiziran prijevoz teško pa odustanu od izlaska. Tu država nije imala sluha za nas da se zadrži broj biračkih mjesta koji je predviđen po zakonu za lokalnu i regionalnu samoupravu, ali tako je kako je«, objašnjava Jeličić.
Županijska vijeća inače broje 25 članova, gradska 15, a općinska 10. 
»Nas u Osječko-baranjskoj županiji ima 6%, odnosno 15.486 Srba ima po popisu iz 2021. U odnosu na 2011. to je skoro 8.500 Srba manje, a u odnosu na 2001. to je pad od skoro 14.000, tako da smo se mi skoro prepolovili u ovih dvadeset godina. Pri tome najveći odljev je bio od kada smo ušli u Europsku uniju, znači od 2013. pa na ovamo. Osječko-baranjska županija u cjelini je izgubila najviše u broju ne i u postotku, sada ima 47 tisuća ljudi manje, a imali smo 305 tisuća ranije, što je pad od 14%. To je ogroman pad i jako se odrazilo na manjine i mislim da će biti izazov formirati nacionalnomanjinska vijeća u nekim sredinama. Mi u Osječko-baranjskoj županiji imamo 14 manjinskih vijeća i jednog predstavnika i županijsko vijeće od ukupno 130 općinskih manjinskih vijeća i predstavnika koliko srpska zajednica ima u Hrvatskoj. Srpska manjina ima svoja regionalna vijeća u svim županijama, osim u Međimurskoj, gdje ne prelaze potreban postotak. Nakon ovoga popisa u određenim sredinama smo izgubili pravo na formiranje manjinskih vijeća, a to ćemo sada vidjeti kada nam se dostave liste birača, jer imamo pravo na uvid u poseban birački popis tek kada se raspišu izbori, a ne ranije. Na izborima sudjeluju i mogu se kandidirati manjinske udruge ili liste građana, a ne mogu političke stranke i to je jedan od kurioziteta toga zakona. Na listama moramo imati 40% žena, a jedina prednost u odnosu na lokalne i parlamentarne izbore je što ne podležemo sankcijama ako ne ispunimo sve parametre koji se od nas traže. Znači, ako ne možemo sakupiti dovoljan broj ljudi za liste i onda možemo izići na izbore. Koordinaciji na nacionalnoj razini Srpskom narodnom vijeću pristupaju županijska vijeća kada se formiraju, a također i SNV može kandidirati svoje liste«, objašnjava Jeličić.

Funkcioniranje vijeća 

Nakon izbora i formiranja vijeća biraju predsjednika i potpredsjednika koji svoju dužnost obavljaju volonterski, a jedino tajnik ima neku naknadu ukoliko vijeće ima sredstava da ga plati, kaže Jeličić. »Vijeća su savjetodavna tijela regionalne samouprave koja nas smatra svojim pomoćnim tijelom i zove nas na svoje sastanke. Imamo formiran i Savjet za nacionalne manjine naše županije, na čijem čelu je jedan od zamjenika župana i to je to. Mi se u stvari bavimo sami sobom, nekih ovlasti i da nas tu županija nešto pita za neki savjet, iskreno nema. Naša funkcija se svede na to da provedemo izbore, da mi iskoristimo to naše pravo da izaberemo vijeće, ali i pored toga mislim da je dobra stvar imati vijeće. Prisutni ste, na izvoru informacija ste, možete se službeno obratiti lokalnoj ili regionalnoj samoupravi kao predstavnik manjine. Financira nas županija, odnosno lokalna jedinica, u iznosu koje odredi ta jedinica samouprave. Znači, nije ujednačena visina sredstava, svaka županija, gradovi i općine za sebe određuju sredstva koja će odvojiti za manjinska vjeća. Neke županije su osigurale prostor svojim vijećima u nekim od svojih prostora, a naša županije nije; odobrili su nam sredstva za rad i od toga se plaća i najam za prostor koji je naše sjedište«, kaže Jeličić. 
Na pitanje u čemu se onda sastoji njihov rad Jeličić odgovara: 
»Trudimo se biti na usluzi našim sunarodnjacima, imamo program besplatne pravne pomoći. U našem prostoru, skupa sa Srpskim narodnim vijećem iz Zagreba, pružamo besplatnu pravnu pomoć našim sunarodnjacima ako im je potrebna, a tu smo i da saslušamo ljude i uputimo ih. Uglavnom su to ljudi starije životne dobi koji se nama obraćaju, jer je puno mladih otišlo u druge zemlje i općenito je naše stanovništvo staro, vidjelo se na popisu«. 
Uz nacionalnomanjinska vijeća kao savjetodavna tijela, nacionalne manjine u Hrvatskoj i na lokalnoj i regionalnoj razini moraju imati svoje politilčke predstavnike koji se biraju na lokalnim izborima.
»U sredinama gdje imamo dovoljan broj pripadnika imamo i svoje političke predstavnike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Zakonom je predviđeno da ukoliko ima više od pet posto manjina da moraju imati svoje političke predstavnike, što ne znači da ih biraju pripadnici manjina već bilo koja politička stranka može staviti Srbina, Mađara, Slovaka itd. na svoju listu i ako se on izabere zadovoljava se taj uvjet. A ako se ne izabere pripadnik određene manjine na taj način, onda se organiziraju dopunski izbori na kojima mogu glasati samo pripadnici te manjine iz koje dolazi taj predstavnik«, kaže Jeličić. 
Na samim izborima se preko osobne iskaznice provjerava pripadnost nacionalnoj manjini, što znači da se ne moraju upisivati u poseban birački popis.
Inače, kaže Jeličić, kada su se uvodila nacionalnomanjinska vijeća u Hrvatskoj uzor je bio mađarski zakon o manjinskim samoupravama, međutim nije do kraja na isti način proveden. Naime, kaže Jeličić, »onaj dio koji se odnosi na pitanja u lokalnoj jedinici koji se tiče neke nacionalne manjine u Mađarskoj ima pravo glasa, a kod nas to nije tako«. 
»Dakle, nije lokalna ili regionalna samouprava dužna pitati pripadnike manjina kada odlučuje o nekom pitanju koje se tiče manjina. Uglavnom se ipak konzultiraju ali zakon ih ne tjera na to.« 
Drugim riječima, ovisi od onih koji čine lokalnu ili regionalnu vlast hoće li imati sluha i senzibiliteta za zahtjeve pripadnika manjina.   
»Ovo vijeće se raspušta u travnju, mjesec dana prije izbora, a određeni problem je što je posljednja subota u petom mjesecu dan nacionalnih manjina u našoj županiji, ali mi do tada još nećemo biti formirani«, dodaje Jeličić. 
Jasminka Dulić