Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kriza u fokusu, budućnost u pokusu

Nepuna dva tjedna nakon što je u Beogradu zatvoren 65. Međunarodni sajam knjiga slična manifestacija održana je i u Zagrebu – 44. Interliber. Sudeći po brojkama, organizatori, kao i u Beogradu, mogu biti i više nego zadovoljni: od 8. do 13. studenoga u tri paviljona Zagrebačkog velesajma svoja izdanja predstavilo je 296 izlagača iz 15 zemalja, a prema procjenama za tih je pet dana Sajam posjetilo više od 100.000 ljudi, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prošlu godinu kada je na Interliberu za isto toliko dana – u ograničenim uvjetima zbog koronavirusa – došlo oko 55.000 posjetitelja.

Najave za utjehu

Najbrojniji su, naravno, bili nakladnici iz Hrvatske, koji su se i ovoga puta predstavili brojnim novim izdanjima, ali i značajnim popustima koji su se kretali od 10 do čak 90 posto u odnosu na istu knjigu u redovnoj prodaji. Ono što je posebno vrijedno istaknuti jest činjenica da su neki od njih – poput Mozaik knjige, Profila, Hoću knjigu, Školske knjige, V.B.Z.-a, Ljevaka, Znanja, Planetopije i Stilusa – popuste u svojim knjižarama produžili i nakon Sajma. Hvale vrijedna svakako je i činjenica, koju je na otvorenju Interlibera istaknula i hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek, da je u proteklih godinu dana u Hrvatskoj otvoreno 95 novih knjižara! Ona je istom prigodom, obraćajući se prisutnima, istaknula i da će Hrvatska povećati sredstva za javnu posudbu, te najavila realizaciju novih modela državnog otkupa knjiga kao vid pomoći nakladnicima od koje će konačnu korist imati i sami čitatelji. Osim ministrice kulture, Interliberu je na otvorenju dužnu pozornost poklonio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ali i premijer Andrej Plenković koji je najveći sajam knjiga u Hrvatskoj također posjetio.
Ono što je također bitno istaknuti (i pohvaliti) svakako je činjenica da su zemlje-gošće na ovogodišnjem Sajmu bile Ukrajina i Srbija, koje su – osim brojnih izlagača (iz Srbije 45) s više od tisuću naslova – predstavljene i prigodnim programima, predstavljanjima i tribinama. 
»Program ‘Srbija u fokusu’ nastao je u suradnji sa Superknjižarom i izdavačkom kućom Jesenski i Turk. Nije nam prvi put da s njima surađujemo, ali je svakako prvi puta da Srpsko narodno vijeće sudjeluje na Interliberu i to povodom pokušaja da se srpska izdavačka scena, ono što je u posljednje dvije godine objavljeno u Srbiji, dovede u Zagreb«, izjavila je tim povodom Aneta Vladimirov iz Odjela za kulturu u Srpskom narodnom vijeću.

Izjave za pouku

Jedna od značajnijih tema svakako je bila i panel rasprava pod nazivom »Budućnost izdavaštva i knjižarstva na ovim prostorima u postpandemijskim i hladnoratovskim vremenima« na kojoj su sudjelovali neki od najznačajnijih nakladnika iz Srbije i Hrvatske: Bojan Stojanović iz Heliksa, Zoran Hamović iz Klia, Gojko Božović iz Arhipelaga, Dejan Papić iz Lagune, Seid Serdarević iz Frakture i Slavko Kozina iz Naše djece.
Upitan kako se snalaze i kakvim vidi budućnost nakladništva i knjige u vremenu sveopće visoke inflacije, vlasnik i direktor smederevskog Heliksa Bojan Stojanović za Hrvatsku riječ kaže:
»U biti, mi skoro uopće nismo poskupjeli svoja izdanja. Zapravo, retroaktivno nismo ništa poskupljivali, a samo su nove knjige skuplje za nekih desetak posto nego što bi inače bile. Međutim, troškovi proizvodnje, odnosno tiskanja knjige dramatično su porasli. S druge strane, svjesni smo da prihodi naših čitatelja nisu povećani tako da bi bilo prilično iluzorno očekivati da netko može izdvojiti stvarnu cijenu koštanja. Poznato je i inače da kultura u vrijeme društvenih kriza uvijek u prvi mah strada, ali opet se upravo u knjigama nalaze putokazi za mnoga životna pitanja tako da mislim da nećemo nestati ni mi niti naši čitatelji«.
Laguna, koja postoji više od dva desetljeća, danas je nakladnička kuća koja preko svog lanca od pedesetak knjižara s oko 500 uposlenih drži oko 40 posto knjiškog nakladničkog tržišta u Srbiji, a godišnje objavi oko 400 novih naslova! Njezin vlasnik i direktor Dejan Papić posebno je ponosan na jednu činjenicu:
»Izuzetno sam ponosan na to što nikada nismo imali niti pomoć države niti su neke firme stajale iza nas. Sami smo se razvijali, sami ulagali i sami ulagali u otvorenje knjižara. Mislim da je to dobar primjer kako se oslanjanjem na vlastite snage i u najtežim uvjetima, i možda baš tada, može ostvariti uspjeh (...) To je i dovelo do pročišćavanja i očvršćivanja i mislim da je srpska izdavačka scena snažna u ovom trenutku zato što smo očvrsli u tim vremenima i zato što smo preko stravične inflacije naučili poslovati u izvanrednim okolnostima. Tako bih mogao reći da su sve ekonomske krize zapravo bile pozitivne za naše poslovanje«.
Urednik i vlasnik Izdavačke kuće Jesenski i Turk iz Zagreba, selektor programa »Srbija u fokusu« i »Ukrajina u fokusu« i moderator panel rasprave Mišo Nejašmić kaže za Hrvatsku riječ kako je zadovoljan i posjetom i zanimanjem čitatelja, ali i medijskom popraćenošću ova dva program. Kada je, pak, riječ o budućnosti nakladništva i knjige emocije su poprilično drugačije:
»Poremećaji kojima smo izloženi u novonastaloj krizi skoro da su konstanta unutar koje djelujemo već godinama. Teško je i predvidjeti dinamiku i dubinu te reperkusije na poslovanje u izdavaštvu i knjižarstvu u vremenu koje slijedi. Osobno ne gajim preveliki optimizam da će vjerovatni ‘scenariji’ biti ugodni za obavljane ovog posla, ali nema nam druge nego prihvatiti ih kao izazov«.
Još manje optimizma, pa tako i riječi hvale, ima za mjere koje koje je najavila Nina Obuljen-Koržinek:
»Promjene koje su najavljene sa strane administracije Ministarstva kulture i medija vezano uz promjenu modela otkupa knjiga nisu dobile podršku Zajednice nakladnika i knjižara HGK. Osobno smatram da su isključivo birokratske naravi te da ne pridonose boljitku stanja u nakladništvu«.
»Obični posjetitelji«, oni koji nisu toliko opterećeni ovim pitanjima – napose onim administrativno-ekonomskim – i koji manje vremena provode na predstavljanima knjiga i sličnim programima, a većinu vremena provode u razgledanju štandova i kupnji i ove su se godine mogli uvjeriti u dovitljivost nakladnika kako privući čitatelja i prodati mu svoj »proizvod«. Neki od nakladnika (namjerno im nećemo spominjati imena) za kupnju knjige čitatelju su poklanjali, recimo, notese, a neki za kupljene naslove iznad 100 kuna i »gratis knjigu« po izboru od nekoliko ponuđenih naslova.
Konačno, ako je vjerovati istraživanjima koja su rađena 2019. i 2021. po kojima više od polovine građana Hrvatske godišnje ne pročita nijednu knjigu, pet dana Interlibera (baš kao i tjedan Sajma knjige u Beogradu) mogli bi se krstiti kao organizirani i masovni pohod »oboljelih od čitanja« u njezinu obranu. Za budućnost ostalih 360 dana kristalna kugla bit će police u knjižarama, rafovi u prodavaonicama, dubina lisnice i sposobnost nakladnika.
Zlatko Romić

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika