Arhiv tekstova

Doseljavanje u tri migracijska vala

Hrvatski migranti stizali su u Argentinu u nekoliko valova. Prvi migracijski val bio je s kraja XIX. stoljeća, pa sve do kraja I. svjetskog rata. Iseljenici su uglavnom bili muškarci koji su krenuli u potragu za boljim uvjetima života zbog posljedica rata i bolesti vinove loze. Oko 20 posto Hrvata koji su se naselili u Argentinu došao je u tom migracijskom valu. 
»Drugi migracijski val bio je u međuratnom razdoblju i tijekom tog iseljavanja emigirirale su cijele obitelji, bježeći od prijetnji novog svjetskog rata. Uglavnom su se iseljavali zemljoradnici i obrtnici. Taj val je bio najbrojniji i u tom razdoblju stiglo je 63 posto doseljenih Hrvata. Treći migracijski val čine Hrvati prognani nakon II. svjetskog rata, odnosno oni koji su pobjegli od komunističkog režima. Prošli su Bleiburg i Križni put«, kazala je predstavnica udruge Asociacion Croata Jadran iz Buenos Airesa Maria Cecilia Fernandez-Šarić na 5. Hrvatskom iseljeničkom kongresu koji je u Mostaru održan od 30. lipnja do 3. srpnja.

Popis

Hrvati u Buenos Airesu samo su dio hrvatske dijaspore u toj zemlji. Koliko je Hrvata, nema točnih podataka i to je razlog što je u vrijeme pandemije koronavirusa počeo popis Hrvata i potomaka iseljenika u toj južnoameričkoj državi. 
»Nositelji popisa smo Cristian Šprljan, Iva Vidić i ja. Nazvali smo ga digitalni popis, ali to zapravo nije popis već dobrovoljni registar. Htjeli smo saznati koliko ima Hrvata, onih koji se i dalje osjećaju Hrvatima, htjeli smo saznati gdje žive, koje im je obrazovanje... Htjeli smo ih potaknuti da imaju osjećaj pripadnosti svojoj zajednici. U upitniku je bilo 48 pitanja, a osim ostalog pitali smo ih za prezime predaka koji su stigli u Argentinu, iz kog mjesta, koliko govore hrvatski jezik. Ovaj naš projekt ujedinio je sve hrvatske udruge iz Argentine. U kampanju smo uključili poznate ljude iz Argentine koji su javno poslali poruku da su hrvaskog podrijetla i pozvali su i druge da se upišu na popisu. Puno nam je pomoglo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Argentini, imali smo potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dok nam je u širenju vijesti pomogla argentinsko-hrvatska gospodarska komora«, kazala je članica Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Hrvatske dr. sc. Jelena Nadinić, koja je o tome govorila na istom skupu.
Do sada se u Regisatr upisalo oko 18.000 Hrvata i njihovih potomaka, ali dr. sc. Nedinić kaže da je to tek manji dio od stvarnog broja i procjena je da se u registar upisalo teko oko 10 posto njih.
»Kao mjesto rođenja 97 posto navelo je Argentinu, Hrvatsku samo dva posto, a jedan posto rođeno je u drugim zemljama. Prosječna starost onih rođenih u Hrvatskoj je 78 godina. Najviše je u registar upisano mlađih od 31 do 40 godine. Pitali smo u kojem su migracijskom valu došli njihovi preci. Ono što smo vidjeli je da prvi migracijski val, koji je prije 1918. godine, predstavlja otprilike 30 posto. Drugi migracijski val, najveći, između dva svjetska rata, čini više od 50 posto. Treći je migracijski val poslije 1946. do 1960-ih. A novih iseljenika, nakon 1961. godine čini samo jedan posto. Drugim riječima, najveći migracijski val pripada razdoblju između dva svjetska rata«, kazala je Nadinić.
Na pitanje znaju li  hrvatski jezik 65 posto je odgovorilo da ne zna ništa, 25 posto zna vrlo malo, 6 posto govori dobro, a samo 4 posto govori vrlo dobro. 
»Većina ljudi koji govore hrvatski naučili su ga kod kuće, 15 posto u hrvatskom centru Croaticum, na studijskim grupama dva posto. Na upit imaju li rodbinu u Hrvatskoj, 57 posto ne zna, 38 posto ima, a pet  posto nema. Treći migracijski val je onaj koji ima najviše kontakata s Hrvatskom« kazala je Jelena Nadinić.
Kako je pokazao upitnik iz Registra, ono što mladi žele je brže dobijanje državljanstva, stipendije i kvote za studije.

Jadran – od Ferma do Buenos Airesa

Doseljenici u trećem valu useljavanja u Argentinu, a bježeći od komunističke vlasti, na početku su bili u izbjegličkim kampovima odakle su uz pomoć Crvenog križa brodovima stigli u nekoliko svjetskih luka, pa i u Buenos Aires. Jedan od tih izbjegličkih kampova bio je u gradu Fermu u Italiji koji je bio otvoren od 1945. do 1948. godine«, kazala je Fernandez-Šarić, ističući da je povijest tog kampa dio i njene obiteljski povijesti. 
Baka Lucia stigla je u Fermo iz Banja Luke, a djed iz Livna. U Fermu su se upoznali i vjenčali.
Hrvati koji su u kampu Fermo čekali odlazak došli su iz različitih krajeva i bavili su se različitim zanimanjina. Bilo je među njima i skladatelja i glazbenika i tako je u Fermu nastao Pjevački zbor Jadran. »Zbor je uglavnom čuvao domoljubne pjesme, kao sjećanje na krajeve koje su morali prisilno napustiti. O tome svjedoče brojne skladbe nastale u kampu, ali i kasnije u Argentini. I danas se čuvaju u arhivama Udruge Jadran u Buenos Airesu. Mi Hrvati iz Argentine i danas pjevamo pjesmu Molitva, a jedan od stihova te pjesme je: ‘Brani, štiti Hrvatsku moj Bože, krasnu zemlju roda mog’. Zbor je u Fermu nastupao na raznim pozornicama, čak i u Vatikanu«, kazala je Fernandez-Šarić.
Od 1947. godine izbjeglice iz Ferma počele su se raseljavati, članovi pjevačkog zbora iz Ferma stigli su u Argentinu, a zbor je nastavio s radom. U prosincu 1947. godine imali su svoj prvi koncert u Argentini i ove godine pjevački zbor obilježit će 75 godina od svog prvog koncerta. 
»Upravno vijeće donijelo je odluku o promjeni imena u Hrvatski pjevački zbor Jadran. Ovaj zbor djelovao je 60 godina, u arhivi je ostalo sačuvano 300 partitura koje su dostupne svima u svijetu koji ih žele pjevati. Nakon što je Hrvatska postala neovisna država nije više bilo potrebno objašnjavati postojanje hrvatskog naroda i 2007. godine registrirani smo kao ustanova, a 2015. godine udruga se proširuje na ostale Hrvate i potomke onih koji nisu bili u zboru. To je imalo veze s potrebom da hrvatska zajednica u Buenos Airesu ima udrugu koja bi promicala i druge aktivnosti osim glazbe, poput pisanja, sporta... Tako je nastala Hrvatska udruga Jadran, bez spominjanja zbora u nazivu«, kazala je Fernandez-Šarić. 
Udruga ima stotinjak članova, većinom potomaka doseljenih Hrvata, ali i Argentinaca. U svom sastavu ima mušku i žensku klapu, koje će tijekom ljeta nastupati u nekoliko mjesta na Jadranu. 
Z. V.