Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Demografski izazovi

Hrvatska je u svom demografskom razvoju, koji se može pratiti od 1857. godine, kada je u Hrvatskoj obavljen prvi popis stanovništva temeljen na modernim popisnim kriterijima imala dva demografska trenda. Jedan je trend demografske ekspanzije koji je završio 1991. godine, a drugi je razdoblje   depopulacije koje još uvijek traje. Između dva popisa stanovništva iseljeno je 288.000 osoba, a broj umrlih za 140 je veći od broja rođenih.

U miru izgubljeno više stanovnika nego 90-ih

Od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća niz faktora doveo je do toga da se na popisu 1991. godine  zabilježi pad broja stanovnika. 
»Prvi puta je 1958. godine zabilježeno da jedna žena rodi manje od jednog ženskog djeteta. Drugi depopulacijski proces nastupio je nakon deset godina kada je jedna žena u Hrvatskoj rodila manje od 2,1 djeteta. Prirodni pad prvi puta zabilježen je 1991. godine, to znači da je broj umrlih bio veći od broja rođenih. Sve je to dovelo do ukupne depopulacije koju kontinuirano bilježimo od 1991. godine. Na sve se to nadograđuje, a sada postaje i ključni problem, demografsko starenje. Situacija je takva da u Hrvatskoj mi danas teško možemo govoriti i o otocima pozitivnih demografskih promjena. Skoro cijela Hrvatska, uz nekoliko izuzetaka, je u demografskom minusu. Razloga za to jako je puno«, kazao je dr. sc. Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar na 5. Hrvatskom iseljeničkom kongresu, koji je u Mostaru održan od 30. lipnja do 3. srpnja.
Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, Živić kaže da je u razdoblju od 2011. do 2020. godine u Hrvatskoj živorođenih bilo 382.994, a broj umrlih 524.701, pa je prirodni pad broja stanovnika u tom razdoblju bio 141.707.
»Drugi negativan demografski trend je migracija. Između dva popisa stanovništva u Hrvatsku je doseljeno 176.922 osobe, a iselilo se 288.834, pa je saldo vanjske migracije 111.922. Ovo su službeni podaci, a prema nekim procjenama stvarni broj iseljenih je i dvostruko veći. Prema ovim podatcma zbog prirodnog pada i negativnog salda vanjske migracije Hrvatska je izgubila oko 250.000 stanovnika. Međutim, prema prvim rezultatima popisa, Hrvatska je izgubila skoro 400.000 stanovnika, a to neslaganje podataka upravo pokazuje da je broj iseljenih iz Hrvatske znatno veći od onog službenog«, kazao je dr. sc. Živić.
Uz sve ovo, problem je starenje stanovništva. U Hrvatskoj je do 2011. godine na 100 stanovnika starosti do 14 godina bilo 116 starijih od 65 godina. 
»Već tada to je bilo izrazito zabrinjavajuće. A na popisu iz 2021. pokazalo se da je taj odnos još negativniji, jer je na 100 mladih do 14 godina bilo 151 starijih od 65 godina«, kazao je dr. sc. Živić.
Ako se usporedi broj stanovnika od 1991. do popisa 2021. godine, podatci pokazuju da je između dva posljednja popisa smanjenje broja stanovnika veće nego između 1991. i 2001. godine. 
»Tada je Hrvatska izgubila nešto manje od 347.000 stanovnika, a u međupopisnom razdoblju od 2011. do 2021. godine skoro 400.000. U miru smo izgubili više stanovništva nego u razdoblju kada je rat bio dominantna odrednica«, kazao je na kraju svog izlaganja dr. sc. Živić.

Zemlja migracija

Hrvatska je klasična zemlja emigracije, a novi val odlazaka dogodio se 90-ih, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj regiji. 
»Od 2000. do 2012. godišnje je oko 10.000 osoba napuštalo Hrvatsku. Nakon pristupanja EU dogodio se novi val iseljavanja i u razdoblju od 2014. i 2019. 33.000 osoba je odlazilo godišnje. Ipak, 2018. godine iseljavanje je smanjeno i zabilježen je veći povratak ljudi iz emigracije«, kazala je na 5. Hrvatskom iseljeničkom kongresu Caroline Hornstein-Tomić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. 
Ona je pojasnila da su raniji odlasci bili radni i privremeni, a sadašnje generacije odlaze trajno. 
»Jeste da od sredine prošlog stoljeća imamo sve manju stopu nataliteta, ali pad broja stanovnika dodatno je uzrokovan iseljavanjima. Sustav socijalne skrbi nije održiv u društvu koje stari i koje je suočeno s visokim stopama emigracije, posebno mladih s višim obrazovanjem. Broj stanovnika Hrvatske s 4,5 milijuna pao je na 3,9, a demografske projekcije su još gore, jer je Hrvatska jedna od zemalja u svijetu s visokom stopom iseljavanja«, kazala je Tomić.
Ono što nije zaobišlo Hrvatsku je međunarodna mobilnost radne snage, pa tako na prostore Hrvatske dolaze radnici iz trećih zemalja, ali javni diskurs je takav da se migracija, odnosno mobilnost, ne smatraju korisnim već štetnim.
»Umjesto toga, preporučila bih promjenu perspektive gledanja na migraciju i mobilnost. Potrebne su mjere i programi koji potiču internacionalizaciju imigracijske politike, kako je to u drugim zemljama«, kazala je Tomić. 
Govoreći o povratku iz iseljeništva, koje je masovnije počelo 90-ih godina prošlog stoljeća, ona je istaknula da su procjene različite i govori se o brojci povratnika 90-ih od 5.000 do 45.000.
»Oni koji se danas vraćaju kao razloge navode napredovanje u karijeri i poslovne prilike i mogućnost zapošljavanja, a i kovid mjere za neke su bile razlog vraćanja. Važan faktor je okupljanje obitelji. Oni koji se vraćaju iz iseljeništva kao razloge navode želju za vraćanjem svojoj zemlji, kulturi, identitetu«, kazala je Tomić.
Tomić smatra da bi broj onih koji se vraćaju bio veći potrebno je poticati useljavanje, ali pitanje je postoji li spremnost i sposobnost da se prihvate znanja i vještine s kojima dolaze povratnici u Hrvatsku. Nedostaje otvorenost društva prema povratnicima, integraciju imigranata opterećuje tromost sustava. 
Z. V.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay