Arhiv tekstova

Manji prinos i upitna cijena

Na vojvođanskim njivama prije nekoliko dana počela je žetva ječma, a za oko dva tjedna, ovisno od terena i sorte, počet će i žetva pšenice. Procjene su da će rod žitarica ove godine biti manji, i to za oko 30 posto. Razlog je nedostatak padalina i manja uporaba mineralnih gnojiva. Ono što već sada brine ratare su ulaganja koja ih čekaju kod zasnivanja nove proizvodnje. Procjene su da će ulaganja biti četiri puta skuplja u odnosu na prošlu jesen.

Zakašnjele i neravnomjerne oborine

»Po mojoj procjeni urod pšenice će biti nešto manji, mislim oko 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Tome je pridonio nedostak vlage i manji unos gnojiva koje ove godine nismo dovoljno koristili zbog izrazito visoke cijene. Nadam se još kiši do početka žetve koja bi mogla utjecati na bolje prinose. Sve ostalo je neizvjesno, posebno cijena žitarica. Ona će se znati tek nakon završetka žetve. Vlada Srbije je trenutno zabranila izvoz žitarica, pa je teško bilo što prognozirati«, kaže poljoprivrednik iz Šida Goran Barišić.
»Usjevi trenutno dobro izgledaju. Što se tiče prinosa pšenice, to će se znati tek kad kombajn uđe u njivu. Kiša koja je padala posljednjih dana je dobrodošla za sve usjeve. Unatoč ovogodišnjim višim cijenama repromaterijala, koristio sam sve agrotehničke mjere kao i prethodnih godina. Nadam se dobrom i kvalitetnom urodu. Moram vjerovati da će nam pogodavati i vremenske prilike kako bismo žetvene radove mogli završiti na vrijeme. O cijeni usjeva i isplativosti je rano govoriti. Ja se osobno nadam dobroj cijeni pšenice, unatoč svemu«, kaže Zoran Pupić iz Batrovaca.
Kiše je falilo i u subotičkom ataru, ali su padaline od prije nekoliko dana spasile žita koja su počela propadati i gubiti na listu. 
»Nalijevanje zrna je uspjelo, ali sama vlat nije toliko puna koliko je mogla biti. Jedan od problema s kojima se također susrećemo je taj što padaline nisu ravnomjerne. Na primjer, njiva koja je na Bikovu nije dobila toliko kiše kao ostale, kiša je zakasnila i tu očekujem oko dvije tone po jutru, dok će na ostalim njivama biti oko tri tone. Naravno, mnogo toga ovisi o tehnici rada, je li žito na njivi koja je orana, je li sorta žita rana ili kasnija. Ove godine se pokazalo kako su orana žita mnogo bolje uspjela od onih koja su sijana u reduciranoj obradi. Isti slučaj je i s rodom ječma: na parcelama koje nisu dobile dovoljno kiše prinos je između 1,7 do 2,6 tona po jutru. Cijena ječma se očekuje oko 37 dinara, a za cijenu žita još nemam nikakve informacije. Umnogome na cijenu utječe zabrana izvoza koja će nam dodatno umanjiti zaradu. Izgubili smo inozemne kupce i sada ne znamo gdje ćemo plasirati novi rod. Ono što je olakotna okolnost, određeni mogu skladištiti u vlastita skladišta pa čekati bolju cijenu, ali ni to nije dugotrajno rješenje. Plasman ovogodišnjeg roda će umnogome zavisiti od skladišnih kapaciteta otkupnih stanica«, kaže poljoprivrednik iz Subotice Marko Ušumović.
I Marko Tikvicki iz Subotice cijenu minarlnog gnojiva ističe u prvi plan. Nije imao jesenskih zaliha, pa je kupovao skupo gnojivo tijekom proljeća, ali se trudio racionalno ga dati njivama pa je uradio analizu zemljišta. 
»Nije bila kišna jesen, nije se ‘saprao’ dušik, te nisam morao baciti veću količinu dušičnog gnojiva. Ali, upravo zbog nedostatka padalina, amonij nitrat koji sam bacio kao prihranu zemljišta, nije postigao željene rezultate. Vjetar je isušivao oskudne padaline ovog proljeća, te se vlaga nije uspjela spustiti u dubinu i rastvoriti gnojivo. Padaline koje smo vidjeli tijekom prošlih dana nisu uvijek dolazile do Bikova, stoga je proces nalijevanja zrna izostao za ranije sorte ječma. Ječam koji sam sijao u studenome je donekle uspio dobiti vlage, pa će rod biti malo bolji. Žito je ovoga puta u boljem stanju, jer pristiže kasnije, samim tim su padaline na žito imale mnogo veći efekt. Prinos ovogodišnjeg roda ječma se kreće između 1,5 tone do maksimalno 2,5 tone po jutru«, kaže Tikvicki.

Cijena gnojiva za glavobolju

Marko Ušumović u ovogodišnjoj proizvodnji koristio je mineralno gnojivo koje je kupio prošle godine. Tako je izbjegao drastični rast cijena, ali će za ovu jesen i on morati kupiti skupo gnojivo. 
»Naručio sam 10 tona mineralnog gnojiva 16:16:16, cijena je 9.500 dinara za 100 kilograma, što znači 950.000 dinara je 10 tona. Takva cijena je zaista jak udarac cjelovitoj isplativosti rada. Ukoliko želimo imati dobre prinose i raditi po pravilima, moram na jutro žita baciti oko 150 kilograma uree, 100 kilograma AN-a i 120 kilograma MAP-a. Po trenutačnim cijenama, to znači oko 50.000 dinara po jutru samo za gnojivo. Kada uračunam ostale inpute poput sjemena, nafte, amortizacije mehanizacije, ljudstva, tehničke preglede, poreze, sve to dovodi do izuzetnog povećanja ulaznih troškova. Trenutačne cijene gnojiva su na povijesnom maksimumu. Nekada smo za 100 kilograma merkantilnog kukuruza dobili 100 kilograma gnojiva, takvo što se vjerojatno nikada više neće ponoviti«, kaže Ušumović i dodaje i povećanje cijena kemijskih sredstaava, ali i njihovu upitnu kvalitetu. 
»Evidentno je da određene zadruge i poljoapoteke ne čuvaju kemijska sredstva u adekvatnim skladištima pa tijekom zime dolazi do izmrzavanja i samim tim promjene u kemijskom sustavu, te ono više ne postiže željeni efekt«, kaže Ušumović.
Tikvicki procjenjuje da će spram trenutačnih cijena ulaganja nova proizvodnja biti četiri puta skuplja. 
»Problem će nastati ako se suše povećaju, jer neće biti moguće podnijeti visinu godišnjeg uloga u obrt zbog slabijih prinosa i samim tim zarade. U prosjeku, žitu je potrebno oko 100 kilograma umjetnog gnojiva više nego ječmu. Ljudi će početi bacati manje gnojiva, što se može teoretski podnijeti u nekom kraćem razdoblju, ali dugoročno ćemo biti u velikom problemu. Meni osobno umnogome olakšava život činjenica da se bavim stočarstvom. Umjesto veće količine umjetnog gnojiva, koristim stajnjak i time ne samo da ostvarujem uštedu, nego i povećavam kvalitetu zemljišta, točnije postotak humusa u zemljištu. Ostaje da se vidi kolika će biti cijena kemijskih sredstava i sjemenske robe. To može dodatno zakomplicirati omjere cjelokupnog ulaganja«, kaže Tikvicki.
Kao netko tko se bavi stočarstvom, Tikvicki nema problem plasmana proizvoda. Ječam mu odlazi za potrebe ishrane stoke i samim tim cijena na tržištu nije mu toliko važna. Skladišti rod u vlastita podna skladišta odakle ide izravno u ishranu. Još jedna korist je ječmena slama, koja se pokazala kvalitetnijom od žitne. 
I. U. / S. D.