Arhiv tekstova
Babijanović, Berberović, Brčić Kostić
Prezime Babijanović zabilježeno je još u prvoj polovici 18. stoljeća u Subotici i to u različitim oblicima: Fabian, Fabianov, Fabianovich, Babian, Babianov i Babianovich. Među Babijanovićima po značenju se izdvajaju otac i sin Geza st. (1913. – 1981.) i Geza ml. Babijanović (r. 1942.). Prvi je bio geodetski tehničar i spada među najznačajnije ličnosti u pokretu otpora u Subotici 1941. – 1944. Drugi je bio sudac. Već dulje vrijeme je aktivan u društvenom životu Subotice. Bio je osnivač HKUD-a Bunjevačko kolo (1970.). Sudjeluje u radu Bunjevačke matice.
Njihovo rodoslovlje izgleda ovako. Josip Babijanović (22 g.) je 10. XI. 1777. oženio Katu Kovačić (18 g.). Vjenčani kumovi bili su Filip Ivković i Marko Buljovčić. Iz ovog braka rođeno je nekoliko djece: Ljudevit (26. II. 1779.), Ivan (26. IV. 1780.), Antun (30. III. 1787.), Magdalena (3. X. 1792.), Marijana (18. IV. 1794.) i Jakov (5. V. 1798.). Jakov je 27. XI. 1816. oženio Mariju, ćerku Ivana Milojevića i Katalin, r. Lengyel. Iz ovog braka rođen je 13. II. 1819. sin Grgo, koji je 15. studenoga 1837. oženio Petronilu, kćerku Paje Matkovića i Petronile, r. Buljovčić. Nakon smrti prve supruge, Grgo je 14. XI. 1855. oženio udovnu Stipana Kujundžića, Matiju Evetović (35 g.). Iz drugog braka rođen je 8. IX. 1856. sin Ivan, koji se 27. XI. 1878. oženio Anom, kćerkom Jakova Delića i Marije, r. Petreš. Iz ovog braka rođen je 1. XI. 1886. sin Marko, koji je 20. XI. 1909. oženio Katu, kćerku Josipa Vojnića Purčara i Julije Zvekanović. Iz ovog braka rođen je 5. VIII. 1913. sin Geza. Geza se oženio Julijom Katančić, s kojom je imao kćerke Anicu i Jelenu, te sina Gezu (1942.).
Berberović
Prezime se javlja u Bikiću, Aljmašu i Subotici tijekom 18. stoljeća. Berberovići su već u drugoj polovici 17. stoljeća bili razgranati. Kako pokazuju matične knjige, njihova najveća koncentracija bila je u Bikiću i Aljmašu. Radi ilustracije, ovdje će biti iznesen samo ogranak Marka Berberovića, autoprijevoznika iz Tavankuta. Ovaj ogranak je više puta mijenjao mjesto boravka (Aljmaš, Tavankut, Đurđin, Subotica...) Markov predak u 6. generaciji Albe Berberović je 18. XI. 1789. oženio Mariju Evetović (Aljmaš). Marija je poticala iz istog roda, od kojeg je proistekao i povjesničar Matija Evetović. Albe i Marija su imali nekoliko djece, među inim Nikolu (17. XI. 1801.), koji se 8. XI. 1827. vjenčao Klárom, kćerkom Mihálya Varge (Tataháza). I ovaj brak je iznjedrio više djece. Markov predak i imenjak rođen je 7. V. 1839. u Subotici, gdje je istoga dana kršten u crkvi sv. Jurja. Zanimljivo je da je kod krštenja prezime njegova oca ubilježeno kao Berkich. Marko st. se 28. X. 1858. oženio Ružom, kćerkom Grge Davčika i Elizabete Skalin (Subotica). Njihov prvorođeni sin Lovro (3. VIII. 1860.) kršten je u Bajmaku. Lovro se 22. I. 1883. vjenčao Marijom, kćerkom Josipa Neorčića i Jelene Borović (Kunbaja). Plod ovog braka je nekoliko djece, među kojima je i Antun (13. VI. 1902. – 24. II. 1985.), djed Marka Berberovića.
Brčić Kostić
Ovo prezime spada u rjeđa prezimena u bačkih Hrvata. U Subotici je dokumentirano još u prvoj polovici 18. stoljeća u obliku Bercsics. Možda najbolji predstavnik ovoga roda je jezikoslovac Mato Brčić Kostić (1912. – 2010.). Njegov predak Blaško (sin Albin) oženio je 13. XI. 1799. Josipu, kćerku Antuna Vukovića. U ovom braku je rođen Antun (12. VI. 1820.), koji je sa svoje strane oženio Klaru, kćerku Lovre Gršića i Stane Vojnić (8. XI. 1837.). Par je dobio nekoliko djece, među inim sina Pavla (2. VII. 1853.). Pavle je 1875. oženio Kristinu, kćerku Stipana Malagurskog i Marije, r. Vidaković. Dobili su sina Nestu (8. I. 1888.), koji je 23. VIII. 1908. oženio Mariju Horvat Aljmaški. Par je 10. V. 1912. dobio sina Matu.
Vladimir Nimčević
