Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Boje ispod snijega

Idila o selu najljepša je uglavnom kada se gleda iz gradske perspektive. Evo, recimo, sada je kod nas slika sela baš kao iz Zvonkove pjesme: kuda se god okreneš – bjelina. Snijeg prekrio sve rupe života, pa vam djeluje posve svejedno jeste li se zatekli na Paliću ili u Mirgešu. Problem sa snijegom je, međutim, kao i s ljepotom: krhka je i kratko traje. Jer, čim malo otopli, bili šlajer s polja i krovova povući će se brzinom čarolije prve bračne noći, ostavljajući za sobom suzne tragove zbog slike koja će se vratiti.
Slika sela kod nas, na žalost, uveliko se razlikuje od one u uređenijim društvima, pa je, recimo, u Danskoj ili u Austriji gotovo pa svejedno u kojem živiš kada u svakom od njih imaš sve ono što bi se moglo nazvati »standardom modernog vremena«. Ne treba ići čak niti do Austrije, a kamoli Danske. Dovoljno je skoknuti do Ásotthaloma ili Tompe, pa da vidiš razliku između sela tamo i sela ovdje: ono što oni imaju, dobar dio ovdašnjih sela još uvijek sanja.
Kakva je, dakle, slika sela u okolici Subotice? Šarolika bi zacijelo bio najbolji odgovor, a u to se najlakše uvjeriti odlaskom u neka od istih. U rijetkima je za naše uvjete sve baš onako potaman, a u većini problemi i na gredama i u dolovima. Nešto poput već spomenutog Palića i nespomenutog Bikova, primjerice. Dok prvom zavide skoro i sami Subotičani, za drugo nije baš bogame da većina zna na koju stranu svijeta se treba uputiti da bi se stiglo do njega. Dok se u prvom navečer kite tamburaši, u drugom se od jutra razmišlja kako do doktora.
Grad je, kako smo već navikli desetljećima unazad, i za ovu godinu sastavio listu prioriteta što će na njegovom teritoriju biti (u)rađeno. Navodi se tu završetak davno zaboravljenog početka izgradnje Narodnog kazališta, rekonstrukcija gradskog stadiona, izgradnja više od 100 kilometara kanalizacijske mreže, sanacija i rekultivacija deponije... čak će i na šminku fasade rodne kuće bivšeg gradonačelnika Károlya Bíróa doteći skoro 16 milijuna dinara (oko 130.000 eura). Lijepo i za svaku pohvalu. Ako se ostvari, naravno. Pa tek je početak godine.
Na toj listi – kada je riječ o izgradnji i opremanju bunara – naći će se i Mišićevo i Višnjevac, Čantavir s turističko-manifestacijskim trgom, Novi Žednik sa saniranim krovom Doma kulture i Bajmok s adaptacijom i »energetskom sanacijom« zgrade mjesne zajednice. Što je, međutim, s vodovodom i bunarima na Bikovu, Žedniku, Đurđinu, Tavankutu, Mirgešu...? Što je s neasfaltiranim ulicama i nepopločanim trotoarima u njima? Što je s ambulantama, poštama, pa i domovima kulture? Kako bi trebala izgledati lista prioriteta, pa da se i neko od ovih pitanja nađe na njoj?
Ovo tim prije jer je Grad prošle godine u projektiranje lokalnoga proračuna uključio i prijedloge građana, a stiglo ih je, kako tvrdi i pozicija i oporba, iz svih mjesnih zajednica oko 250 i svi su se vrtjeli oko istoga: komunalni i infrastrukturni problemi, uređenje kolovoza, vrtića, kanalizacijske i vodovodne mreže, sportskih terena... Teško je zamisliti da je netko iz Šupljaka tražio izgradnju klizališta na Ludošu ili pak u Kraljevom Brigu baletnu dvoranu, ali je lako razumjeti Tavankućane kada se žale na to da nemaju ni medvjeda ni poštara ili pak Malobosnjačane zbog liječnika. To su problemi s kojima ti ljudi svakodnevno žive, problemi koje bi lokalna vlast shvatila ozbiljnije tek kada bi kompletni kadar iz Gradske kuće (a dobar dio i iz Skupštine grada) živio u nekom od tih naselja i kada bi se uvjerio u to što znači kada nema(š), a treba(š). I to odmah. Također, ako smo već od gradonačelnika Stevana Bakića saznali koliko je prijedloga građana stiglo, ne bi bilo zgorega niti da se kaže koliko je njih usvojeno, s posebnim osvrtom na sela u okolici Subotice: gdje, što, kada, pošto i zašto? Ako je odgovor sadržan samo u navedenim intervencijama u Bajmoku, Čantaviru, Mišićevu, Višnjevcu i Novom Žedniku, onda niti riječi vijećanika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini u lokalnoj skupštini Tomislava Žigmanova da nije podržao proračun zbog njegove selektivnosti, na štetu određenih, sredina ne djeluju isprazno. Ovdje nije riječ o favoriziranju jedne u odnosu na drugu manifestaciju, medija ili konfesiju; ovdje je riječ o ljudima i njihovim brigama s kojima usnu i s kojima se bude. Ili je rješenje upravo u snu, odnosno njegovom ostvarenju: da se predsjednik ponovno ukaže u Tavankutu i naredi završetak asfaltiranja dvije započete ulice.
Z. R.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika