Arhiv tekstova

Godina iščekivanja raspleta

Većina događaja koji su obilježili 2021. godinu u Srbiji svoj će rasplet imati tek u 2022. Od referenduma o promjeni Ustava, ekoloških prosvjeda i budućnosti rudnika litija, preko parlamentarnih, predsjedničkih i beogradskih izbora pa do pandemije covida-19. Čak je i popis stanovništva, koji je trebao biti proveden 2021., odgođen za sljedeću godinu. A kada je riječ o nacionalnim manjinama, i za njih će sljedeća godina biti jedna od ključnih. Počevši od izbora, popisa stanovništva, izbora za nacionalnomanjinska vijeća pa do novog Akcijskog plana za čiju izradu je formirana koncem ove godine radna grupa. 
Kada je riječ o prvom događaju, referendumu, koji slijedi već 16. siječnja, »pripreme« za njegovo održavanje su uveliko u tijeku. Vode se rasprave o načinu raspisivanja, svrsi i mogućim pravnim posljedicama, a laiku nije baš lako razumjeti ni objašnjenja pravnih stručnjaka a ni pozive političkih stranaka kako da se opredijele. Kao prvo, da li uopće izići na referendum koji organiziraju aktualne vlasti ili ga bojkotirati i time pokazati svoje neslaganje s predlagačima? A drugo, ako iziđemo, što zaokružiti – da ili ne? Jedni, naime, tvrde da ove promjene jesu korak ka nezavisnom pravosuđu i da i pristupanje Europskoj uniji to zahtijeva, a drugi tvrde da predviđene promjene baš i neće mnogo pomoći boljem sudstvu u postojećem društvenom i političkom kontekstu i da nije pravi trenutak za njih. 
Protekla je godina bila i godina prosvjeda, bunta i ekoloških ustanaka. Prosvjedi su pokazali da građani imaju moć, ocijenili su mnogi analitičari. Prvo zbog toga što je aktualna vlast (to jest predsjednik) napravila ustupke oko dva zakona, ako ni zbog čega drugog ono zbog toga što su izbori blizu. A masovni prosvjedi i demonstracije uvijek su se pokazale pogodnima za koncentraciju i mobilizaciju oporbenih energija. Ekologija i politika, politika i ekologija su se ove godine spojili – rasplet – sljedeće godine.  
Ova je godina bila i godina priprema za izbore na kojima će građani trinaesti put, od uvođenja višestranačja, birati svoje predstavnike. Bila je i godina »dijaloga« političkih stranaka i to na dva kolosijeka: »sa strancima« i bez njih. Iz međustranačkog dijaloga proizašle su određene promjene, neki politički akteri su ih podržali neki ne. U svakom slučaju, neke od promjena zahtijevaju i izmjene izbornih zakona. Javna rasprava o izmjenama je završena, slijedi usvajanje. Tako se i ovoga puta mijenjaju izborna pravila neposredno prije početka kampanje, što nije u skladu s međunarodnim standardima, a neke od njih tiču se i političkih stranaka nacionalnih manjina. Ne, ne radi se o zajamčenim mandatima ni boljim izbornim uvjetima koji bi omogućili da i brojno manje nacionalne manjine imaju svoje predstavnike na svim razinama vlasti. I ovaj dugogodišnji problem još uvijek čeka svoj rasplet.
Značajan događaj, opet koncem godine, je i ponovno poništavanje doktorata Siniše Malog. Senat Beogradskog Univerziteta je jednoglasno poništio doktorat zbog plagiranja i za njih je ta stvar završena, »ako sud drugačije ne naredi«. Mali pak poručuje da »vjeruje u svoj doktorski rad«, odluku ne prihvaća i konačni rasplet ovog skandala velikih razmjera, budući se radi o ministru financija, tako ostaje za sljedeću godinu. 
Ostat će ova godina upamćena i po presudi Ratku Mladiću na doživotni zatvor, njegovom muralu u Beogradu, motkama i gumenim čekićima na prosvjedima u Šapcu i mnogo čemu drugome. Dogodila se energetska kriza, dijelovi Srbije ostali su bez struje, Srbija je otvorila nova poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, a Europski parlament je usvojio rezoluciju kojom se »izražava duboka zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava i trgovine ljudima (u vezi s tvornicom Linglong), zbog nasilja ekstremističkih i huliganskih grupa protiv mirnih demonstracija, zbog ozbiljnih problema s korupcijom i vladavinom prava, ograničenog prostora za otvorene rasprave o bitnim zakonima, medijskoj pristrasnosti, govora mržnje...
U Srbiji se grade ceste i otvaraju nove tvornice, o njima govore predstavnici vlasti kao kontratežu svim, ovdje pobrojanim, ali i drugim problemima koji opterećuju društvo i politički život. Može li država ekonomski napredovati kada je opterećena svim ovdje nabrojanim problemima, a i mnogim drugim. Ako je ova godina bila godina otvaranja problema i gomilanja neriješenih skandala, da poželimo da sljedeća bude godina rasplitanja barem nekih od njih.
Jasminka Dulić