Arhiv tekstova

Blaško Rajić: »Bunjevci članovi i dijelovi hrvatskog naroda«

13. studenoga 1914. – Bácskai Hírlap piše da je u Apatinu umro Endre Schmausz (1840. – 1914.), član Slobodoumne stranke, podžupan Bačke županije i nadžupan Subotice. Napomene radi, Schmausz je u drugoj polovici 1890-ih bio glavna prepreka nastojanjima bunjevačkih rodoljuba oko uvođenja hrvatskog jezika u subotičke škole. Kao posrednik između gradskih i cetralnih vlasti u Pešti, Schmausz je 1896. i 1867. u negativnom svjetlu predstavljao bunjevačke prvake Bozu Šarčevića i Paju Kujundžića. Prvog je u izvješćima ministarstvu prosvjete nazvao »matorim slavenskim sanjaocem«, a drugog »lukavim formalistom«. 

13. studenoga 1970. – Subotičke novine pišu da je Sindikalna organizacija Građevinsko-tehnološkog školskog centra u Subotici na posljednjoj sjednici osudila suradnju profesora Bele Gabrića u kalendaru Subotička Danica, kojeg su komunističke vlasti u Subotici ocijenile opasnim, i razrješila ga dužnosti predsjednika spomenute organizacije.  

14. studenoga 1939. – Dan piše da je u na senatorskim izborima 12. studenoga za člana Senata Kraljevine Jugoslavije (Gornjeg doma Narodne skupštine) izabran Joso Vuković Đido iz Subotice, politički prvak bačkih Hrvata.

15. studenoga 1944. – Subotičke Radio vesti prenose apel Slavena (Hrvata) Bajskog okruga maršalu Jugoslavije Josipu Brozu Titu, kojeg potpisuje predsjednik Narodno-oslobodilačkog odbora Baje i okolice poznati kulturni radnik bačkih Hrvata iz Bajskog trokuta Antun Karagić. Karagić moli Tita neka priključi Bajski trokut Jugoslaviji i poručuje mu između ostalog: »I mi smo dio jugoslavenske Bačke, koju su oslobodile junačke jedinice Narodno-osloboditeljske vojske i Crvene armije.«
16. studenoga 1940. – Hrvatski dnevnik piše da je za predsjednika Rimokatoličke crkvene općine u Somboru izabran Grgo Vuković, odvjetnik i prvak HSS-a.

17. studenoga 1939. – Subotičke novine donose govore Blaška Rajića i Ive Prćića sa svečane akademije, koja je održana u Domu katoličkih udruženja u Subotici prigodom godišnjice osnivanja Bunjevačko-srpskog narodnog odbora u Subotici (10. studenoga 1918). Rajić je između ostaloga rekao: »Dugo godina nisu htjeli priznati da smo i mi jedan narod. Ali u prošlosti kad smo iskazali, pa i sada iskazujemo pred cijelim svijetom, da hoćemo da budemo organ, hoćemo da budemo u ovoj državi, izrekli smo nebrojeno puta glasno i jasno i to su svi morali čuti, da smo mi Bunjevci članovi i dijelovi hrvatskog naroda. (...) Ne samo voljom, već i svim silama nastojat ćemo, da ovaj naš organ, ovaj naš narod, svi mi Bunjevci ostanemo što smo od iskona bili, Hrvati Bunjevci u sklopu današnje naše države i u sklopu banovine Hrvatske. Ovo je naša želja, ovo je naše nastojanje, predmet naše buduće borbe, jer hoćemo da zakonski, časno, pošteno i otvoreno provedemo ovo naše htijenje do pobjede. (...) Zato pozivam sve Bunjevce, da svaki nastoji da bačko hrvatski bunjevački organ bude ugledan, zdrav član, zdravo udo hrvatskoga naroda.«

18. studenoga 1938. – Subotičke novine pišu: »U Monoštoru se dosta čita katoličko štivo. Najrašireniji list jeste Glasnik srca Isusova koga drži svaka i malo bolja kuća. Od novina vrlo je obljubljena Hrvatska straža – tjednik, dok u posljednje vrijeme i Subotičke Novine stiču sve veći broj čitalaca.«

19. studenoga 1994. – Žig piše da je u Domu kulture u Baji 5. studenoga u povodu otvaranja Bunjevačke čitaonice družina Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka izvela bunjevačku operu Dužijanca hrvatskog književnog i glazbenog djelatnika Josipa Andrića, rodom bačkog Šokca.