Arheološki muzej Zadar osnovan je 1832. godine kao dio Narodnoga muzeja, prvoga pokrajinskog muzeja općega tipa, proglasom austrijskoga carskog namjesnika u Dalmaciji Vettera von Lilienberga. Drugi je najstariji arheološki muzej u Hrvatskoj. U svojim počecima muzej je bio općeg karaktera, pa je sakupljao građu arheološke, povijesne, umjetničke i prirodoslovne tematike. Od konca 19. stoljeća orijentirao se uglavnom na arheološki materijal. Danas je to specijalizirani arheološki muzej, koji provodi arheološka iskopavanja i prikuplja arheološku građu. Osnivač muzeja je Republika Hrvatska. Muzej se većim dijelom financira iz državnog proračuna, a dio prihoda ostvaruje prodajom suvenira i ulaznica.
O radu muzeja razgovarali smo s ravnateljem i višim kustosom u Arheološkom muzeju Zadar Jakovom Vučićem, koji je završio diplomski dvopredmetni studij arheologije i povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru, a doktorirao je 2012. na temu »Topografija Naronitanske biskupije« na Sveučilištu u Zagrebu. Autor je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, koji su posvećeni većinom razdoblju kasne antike i srednjega vijeka. Na početku razgovora Vučić je pojasnio zbog čega je povijest Arheološkog muzeja Zadar neraskidivo vezana za crkvu svetog Donata.

Odjeli muzeja

»U doba francuske vlasti u Zadru 1809. godine crkva sv. Donata pretvorena je u vojno skladište, a 1870. postala je skladište vinarskog udruženja. Kako je crkva 1877. napuštena, zadarski konzervator Ivan Smirić počeo ju je uređivati s namjerom da se u nju preseli Arheološki muzej. Godine 1880. u Beču su odobrena i sredstva za uređenje crkve i Muzeja u njoj, pa se ta godina drži i godinom početka samostalnog djelovanja Arheološkog muzeja Zadar. U crkvi je uređen i otvoren bogat stalni postav, koji je ostao u funkciji sve do 1954. godine. Od tada, pa sve do danas Arheološki muzej je nastavio upravljati svetim Donatom, koji je otvoren za turiste, povremene izložbe i koncerte. Od 1954. do 1974. godine Arheološki muzej je svoje zbirke preselio u prostor današnjeg Sveučilišta u Zadru, a od 1974. zbirke su izložene u novoj zgradi, nasuprot crkve sv. Donata«, kaže Vučić i naglašava kako se u Arheološkom muzeju Zadar čuva iznimno bogata arheološka građa prikupljena tijekom gotovo dvije stotine godina djelovanja. 
»Najreprezentativniji predmeti iz tog bogatog fundusa izloženi su u stalnim postavima. Unutar muzeja danas djeluju Odjel kopnene arheologije, Odjel podvodne arheologije, Odjel muzeja ninskih starina, Odjel knjižnice, Restauratorsko-konzervatorski odjel, Dokumentacijski odjel, Pedagoško andragoški odjel i Odjel općih poslova, koji svi skupa omogućuju cjelovit pristup istraživanju, zaštiti, čuvanju i prezentaciji muzejske građe. Arheološki muzej danas ima četiri stalna postava. Tri su izložena u Zadru, u zgradi na rimskom forumu, preko puta sv. Donata, a jedan je izložen u Muzeju ninskih starina u kraljevskom gradu Ninu. U glavnoj muzejskoj zgradi na forumu izloženi su prapovijesni, antički i srednjovjekovni postavi.«

Iznimno vrijedni izlošci

U razgovoru, Jakov Vučić je za naše čitatelje opisao što postavi muzeja prikazuju.  
»Prapovijesni postav prikazuje obilje građe nastale u rasponu od 40.000 godina prije Krista do početka antike. Starije kameno doba reprezentirano je kamenim alatkama, strugalima, rezalima i šiljcima izrađenim uglavnom od lokalnog kremena i prikupljenim na prostoru sjeverne Dalmacije. Neolitski materijal, u kojem dominira keramika, razvrstan je u tri grupe, koje se vremenski razlikuju i imenovane su prema eponimnim nalazištima Smilčić, Danilo i Hvar. Svaka od tih grupa obilježena je specifičnim načinom ukrašavanja keramike, a posebnu zanimljivost u dvije mlađe grupe predstavljaju kultne posude (ritoni), koje počivaju na stiliziranim životinjskim i ljudskim nogama. U okviru metalnih doba najviše prostora posvećeno je razvoju liburnske kulture, od kasnog brončanog doba do antike«, kaže Vučić i u razgovoru stižemo do antičkog postava koji je najsuvremeniji, a realiziran je 2014. godine. 
»Brojnim, iznimno vrijednim izlošcima on pripovijeda o antičkom društvu na ovom prostoru. Prikazuje rimsko osvajanje, razvoj urbanizma, religiju, kulturu, ekonomiju i svakodnevni život. Posebnu vrijednost u ovom postavu čine kipovi rimskih careva, među kojima je i jedan od u svijetu najznačajnijih kipova cara Augusta. Od ostalih vrijednih predmeta mogu se spomenuti kameni portreti, očaravajuće staklene posude, minuciozno izrađen nakit od plemenitog metala, mozaici, ukrašene keramičke posude i znameniti novaljski relikvijari s figuralnim prikazima Krista, apostola i scenama iz Starog i Novog zavjeta.«
U postavu srednjeg vijeka izloženi su predmeti iz vremena seobe naroda i najranijih stoljeća hrvatske države. Među njima posebno se ističe natpis s imenom kneza Branimira, koji je vladao krajem 9. stoljeća i ranoromanički pluteji ukrašeni figuralnim prikazima iz Svete Nediljice. U postavu su izložene i rezbarene drvene grede iz crkve sv. Donata, nastale krajem 8. stoljeća.«
Muzej ima još jedan stalni stalno postav koji je izložen u Ninu.
»U stalnom postavu Muzeja ninskih starina, koji je smješten na Trgu Kraljevac u Ninu izloženi su predmeti koji pričaju o bogatoj prošlosti grada Nina. Izložen je materijal iz prapovijesti, antike, srednjega i novoga vijeka. Među izloženim predmetima posebno mjesto zauzimaju starohrvatski drveni brodovi condure, koji su datirani u 11. stoljeće, a pronađeni su pod morem na ulazu u ninsku luku.«

Arheološka istraživanja

Arheološki muzej Zadar provodi sustavna, zaštitna i sondažna arheološka istraživanja na području sjeverne Dalmacije. Jakov Vučić kaže da većinu arheološke građe Muzej pribavlja arheološkim iskopavanjima. 
»Trenutno muzej provodi sustavna istraživanja na više kopnenih i podvodnih nalazišta na prostoru sjeverne Dalmacije, a po potrebi izvodi i zaštitna arheološka iskopavanja. Zaštitna istraživanja uglavnom nisu unaprijed planirana i uvjetovana su potrebom izgradnje objekata i infrastrukture u blizini ili na arheološkim nalazištima. Nasuprot njima sustavna istraživanja iniciraju sami muzeji i uglavnom su usmjerena na cjelovito spoznavanje i zaštitu nalazišta. Od sustavnih istraživanja koja Arheološki muzej Zadar trenutno provodi možemo istaknuti istraživanje potopljenog antičkog broda na Silbi, iskopavanje prapovijesnih tumula na Velebitu, istraživanje željeznodobnog i antičkog grada na Cvijinoj gradini te iskopavanje katedrale krbavskih biskupa u Udbini.«
Arhološki muzej Zadar aktivno se bavi i izdavačkom djelatnošću. Redovito izdaje Diadoru, glasilo Muzeja, koje se tiska od 1960. godine i do danas je izdano 35 brojeva. Uz to, tiskaju se i monografije, vodiči i katalozi privremenih izložbi.
Zvonko Sarić