Arhiv tekstova Arhiv tekstova

»Pravednica među narodima« uzor je hrabrosti i vjere

U župnoj crkvi svetog Roka u Petrovaradinu, nakon dugih priprema i prošlogodišnjeg odgađanja, 5. rujna otkrivena je spomen ploča redovnici iz reda Milosrdnih sestara sv. Križa s. Amadeji Pavlović (1895. – 1971.), u prigodi spomena 50. obljetnice njezine smrti. Amadeja Pavlović (svjetovno ime joj je bilo Karolina) krštena je u ovoj crkvi. Tijekom mise koju je služio srijemski biskup mons. Đuro Gašparović sa svećenicima Srijemske biskupije ploču su otkrili poglavarica Družbe s. Valerija Široki i župnik župe sv. Roka preč. Marko Loš. 

Hrabro je svjedočila svoju vjeru

Sveta misa, koju je biskup Gašparović nazvao »povijesnim događajem«, služena je uz brojnu nazočnost sestara koje danas predstavljaju Hrvatsku provinciju Milosrdnih sestara sv. Križa, a koje su tijekom 97 godina živjele i djelovale i na ovim prostorima, te brojnog petrovaradinskog vjerničkog puka i uzvanika iz Novog Sada, Beograda i Subotice.
»U ovoj crkvi Karolina Pavlović primila je sakramente prve ispovijedi, pričesti i krizme. S roditeljima, braćom i sestrama dolazila je ovdje na svete mise i pobožnosti. Ovdje je niknula klica njezina redovničkog poziva. Kao milosrdna sestra svetog Križa trudila se služiti Bogu i biti mu vjerna u svim teškoćama života. Hrabro je svjedočila svoju vjeru bez obzira što će reći ili učiniti drugi. Sestrama je bila poput majke, a kada je trebala spasiti ljudski život, izložila je opasnosti ne samo sebe nego i cijelu zajednicu. Želimo da nas ova spomen ploča, koja se nalazi uz krstionicu u kojoj je krštena s. Amadeja, sjeća na svete vjernike ove župe, grada i biskupije, sve koji su svoje živote ugradili u rast Božjeg kraljevstva na ovim prostorima«, kazala je prije započinjanja mise poglavarica s. Valerija. 
»Mi vjernici znamo da je Bog iznad svega i da je Božja sila jača od svakoga zla. Zato se ne plašimo niti izvanjskih nevolja niti vlastitih slabosti. Mi se jednostavno trudimo i nastojimo Božjom snagom činiti dobro«, kazao je na početku homilije biskup Gašparović, ukratko predstavivši život s. Amadeje. »Rođena je u Petrovaradinu 28. siječnja 1895., gdje je i krštena. Otac joj se zvao Alojzije, a majka Franca, rođ. Ambrišak, oboje rodom iz Petrovaradina. Potjecala je iz ugledne, pobožne građanske obitelji. Roditelji su živjeli s tri sina i tri kćeri, u najljepšoj slozi i ljubavi. I te, vanjske okolnosti, utjecale su na oblikovanje Karolinina karaktera. Bila je izvanredno živahno dijete. Nakon završene trgovačke škole (u Novom Sadu, prim. M. T.), primila je namještenje u Zemunu, te je uzela jednoga brata k sebi i brinula se za njegovo školovanje. Bilo je to prvi put da je ostavila roditeljski dom. Bilo joj je teško u velikom gradu, ali misao da će time pomoći obitelji, davala joj je jakost i radost. U Zemunu je stupila u Marijinu kongregaciju i poučavala je pomladak«, kazao je biskup.
»Na svetu misu Karolina je išla u bolničku kapelicu Milosrdnih sestara svetog Vinka. Tamo je u njoj nikla klica redovničkoga zvanja. Osjećala se pozvanom u zatvoreni samostan i tu je želju izrazila svojoj obitelji. Godine 1922. stupila je u samostan u Đakovu. Po Isusovu poslanju 1943. preuzima službu provincijalne poglavarice. U danima rata i nemira, u vrijeme straha i nesigurnosti, živo čeznemo za Isusovom blizinom i za djelotvornošću njegove otkupiteljske ljubavi. Tada majka Amadeja obilazi sestre u svim mjestima. U suradnji s nadbiskupom Stepincem sačuvala je redovničko odijelo, a uz pomoć biskupa Antuna Akšamovića izborila se da se 1945. sačuva provincijalna kuća koju su komunisti htjeli uzeti za svoje potrebe. Iznenada je preminula na Sušaku 26. studenoga 1971.«,  zaključio je biskup te pozvao s. Valeriju i preč. Marka da otkriju ploču. Za vrijeme svečanog otkrivanja ploče, postavljene u prednjem lijevom dijelu lađe, blizu ulaska u prostor svetišta, milosrdne sestre svetog Križa zapjevale su himnu Družbe »Pjevaj Bogu zavjet svet«.

Povijesni dokumenti

Kako se navodi u dokumentaciji Memorijalnog centra žrtava Holokausta Yad Vashem iz Jeruzalema, Amadeja Pavlović je osobnim zalaganjem i inicijativom spasila život židovske djevojčice Zdenke Bienenstock, koju je pod lažnim imenom sakrivala u samostanu u Đakovu, a da to nisu čak znale ni ostale časne sestre. Zdenkina obitelj ubijena je u nacističkim logorima smrti, bez obzira na to što se pokrstila i prešla u katoličku vjeru. Jedanaestogodišnju Zdenku iz Osijeka je u lipnju 1941. u Đakovo doveo svećenik Alfred Hoelender i predao je Amadeji. Ona ju je sakrivala u samostanu do svibnja 1945. godine. Prisustvo djevojčice predstavljalo je izuzetnu opasnost za samostan, koji je istovremeno jedno vrijeme bio i stožer njemačkih vojnika.
Zdenka Bienenstock se poslije rata iselila u SAD, gdje je završila studije, udala se i osnovala obitelj. U travnju 2008. uputila je molbu Memorijalnom centru za žrtve Holokausta Yad Vashem da se Amadeji Pavlović posthumno dodjeli priznanje »Pravednik među narodima« koje Država Izrael dodjeljuje nežidovima za koje je dokazano da su spašavali Židove tijekom Holokausta. To je i učinjeno. Priznanje je uručeno hrvatskoj provinciji Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu 23. ožujka 2009. godine.
U dosijeu Amadeje Pavlović se navodi da je »uspjela uvjeriti ustaške poglavare da iz tranzicijskog logora za židovske žene i djecu, u kome su mnogi umrli od gladi i zaraznih bolesti dok su čekali premještaj u koncentracijske logore, dozvole da primi trudnu i bolesnu Židovku u posebno bolničko krilo samostana sestara u Đakovu«. Na isti način je, navodi se, pomogla spasiti mnoge žene.

Dođagaj koji zbližuje

»Sestra Amadeja je, usprkos svemu negativnom, posvjedočila da je život bez obzira na vjeru i naciju najveća vrijednost i to je svojim djelom i konkretnim činom i pokazala. Drago mi je da su je Petrovaradin i časne sestre otrgli od zaborava. Volio bih da i u drugim lokalnim i crkvenim zajednicama imamo slične inicijative kako bismo vrijednu baštinu vezanu za zaslužne pojedince memorirali«, rekao je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
»Drago mi je da ovakvim događajima nazoče i predstavnici Grada Novog Sada, što pokazuje koliko je on europski. Siguran sam da nas ovakvi događaji zbližuju i da pomažu poboljšanju odnosa srpske i hrvatske zajednice«, kazao je prije mise vijećnik HNV-a i zamjenik pokrajinskog tajnika za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Goran Kaurić.
Gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića predstavljao je njegov izaslanik i šef kabineta Žarko Mićin. »Kao grad mira i tolerancije, Novi Sad će uvijek podržavati ovakve događaje koji doprinose zajedništvu i boljem razumijevanju svih građana koji u njemu žive«, napisao je Mićin na Twitteru.
Svatko tko je »Pravednik među narodima« učinio je toliko mnogo za židovski narod, bez obzira je li spasio jednu ili više osoba, da se takvim događajima mora poklanjati apsolutno dužno poštovanje i pozornost. Za nas je ovo iznimno važan događaj«, kazao je predstavnik Židovske općine Novi Sad Mirko Štark, koji je također nazočio svetoj misi.
Svečanosti otkrivanja spomen ploče, koju je uredila i pripremila s. Estera Radičević, nazočili su i opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu Stjepan Glas, generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša, pomoćnik pokrajinskog tajnika za poljoprivredu Mladen Petreš, članovi DSHV-a, među inima i oni koji sudjeluju u radnim tijelima Skupštine grada Novog Sada, zamjenica načelnice Gradske uprave za kulturu Vlasta Polas Maestracci, predsjednik i brojni članovi HKPD Jelačić iz Petrovaradina te upravitelj Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića Darko Polić.
Redovnice su nakon mise obišle svetište Gospe Tekijske koje im je predstavio rektor vlč. Ivan Rajković, te crkvu Uzvišenja sv. Križa, a kasnije i Petrovaradinsku tvrđavu, skupa s članovima Jelačića. 
M. Tucakov
Foto: Lara Grginčević

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika