Arhiv tekstova

Na putu do znanja

Započela je još jedna školska godina i to onako kako je većina roditelja i čekala: u školskim klupama, svi skupa i sati u trajanju od po 45 minuta. Ipak, djeca moraju nositi maske, a hoće li biti izmjena za pojedine škole ovisit će od epidemiološke situacije na lokalnoj razini. Još jedna novina u ovoj školskoj godini jest intoniranje himne Bože pravde s kojom je u svim školama Srbije započela nastava.
Prvi puta u školske klupe, kada je u pitanju cjelovita nastava na hrvatskom jeziku, sjelo je 25 mališana, i to u sljedećim školama: OŠ Matko Vuković, Subotica (16 učenika), OŠ Vladimir Nazor, Đurđin (4 učenika), OŠ Ivan Milutinović, Subotica (1 učenik), OŠ Ivan Milutinović, Mala Bosna (1 učenik) i OŠ Matija Gubec, Tavankut (3 učenika).
Petaci u Monoštoru 

Od ove školske godine prvi puta u OŠ 22. oktobar cjelovita nastava počinje i u višim razredima, odnosno učenici petih razreda nastavu će slušati na materinjem jeziku. Njih šestero, odnosno njihovi roditelji, odlučili su školovanje svoje djece nastaviti kako su i počeli. Oni su ujedno bili i prva generacija učenika koja je pohađala cjelovitu nastavu izvan Subotice i okolice. Po riječima ravnateljice ove škole Marije Mrgić sve pripreme su privedene kraju i oni su spremni dočekali novu školsku godinu. 
»Prvi puta ulazimo u više razrede na hrvatskom jeziku i što se tiče kadra i udžbenika mislim da je sve dobro. Ne mogu reći da je odlično i savršeno, jer to još nije, ali na tome radimo. Što se tiče nastavnog kadra, rekla bih da imamo sreće, jer među nastavnicima ima i onih koji su svoje školovanje završili u Hrvatskoj ili u susjednoj Bosni i Hercegovini, te su jezično, a i predmetno kompetentni«, kaže Mrgić i pojašnjava kako će imati i vanjsku pomoć te će hrvatski jezik i književnost predavati prof. Ivan Baričević.
Ravnateljica škole je također napomenula kako su nastavnici tijekom proteklih godina sudjelovali na brojnim seminarima, a u novije vrijeme i webinarima, te su iskoristili sve mogućnosti za usavršavanje. 
»Već kada smo krenuli s prvim razredom na hrvatskom jeziku bili smo svjesni toga da će oni doći i u peti i ovo nam nije iznenađenje. Naše dvije učiteljice koje su u cjelovitoj nastavi su završile i Lektorat na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a i u narednom periodu planiramo animirati predmetne nastavnike da se i oni jezično usavršavaju. Od profesora Baričevića očekujem i međupredmetnu pomoć, odnosno da mu se kolege mogu obratiti za stručne termine«, kaže Mrgić. 
Razrednica petog razreda je profesorica tehnike i tehnologije Iris Stojšić Odri, a po riječima ravnateljice, novoj zadaći je pristupila s radošću. 
Osim spomenutih petaka, u školi se cjelovita nastava izvodi još u trećem razredu, gdje ima pet učenika, a ove školske godine nije bilo zainteresiranih prvaša. 
S ravnateljicom škole smo razgovarali i o aktuanom i stalnom smanjenju broja učenika na teritoriju cijele Srbije. 
»Nažalost, ovaj trend nije zaobišao niti našu školu. Iz godine u godinu imamo manje djece, tako sada umjesto prošlogodišnjih 192 učenika, imamo 185«, posvjedočila je ravnateljica Mrgić. 

Srednja škola i izborni predmet

Kada je u pitanju srednja škola, ove godine u cjelovitu nastavu je upisan lijepi broj učenika. U Gimnaziji Svetozar Marković u Subotici – opći smjer upisano je 12, u Medicinsku školu u Subotici – smjer medicinska sestra-tehničar upisano je 23 učenika, dok je Politehničku školu u Subotici na smjeru tehničar tiska upisalo 13 učenika koji će nastavu pohađati dualno – odnosno dio učenika će uz teoriju u školi imati i takozvano učenje kroz rad i to u Rotografici Subotica i Birografici Subotica. Ovo dualno obrazovanje je po riječima ravnatelja ove škole Ise Planića sada prvi puta prisutno i za učenike na hrvatskom nastavnom jeziku. 
Po riječima predsjednice Odbora HNV-a za obrazovanje Margarete Uršal svi udžbenici su napravljeni i prevedeni, odobrenje se čeka za dva udžbenika koji su obuhvaćeni reformom školstva. 
»Ove godine smo doista sve odradili na vrijeme i nadam se kako će udžbenici ovih dana biti na školskim klupama. Roditelji, odnosno učenici će o tome biti na vrijeme obaviješteni putem društvenih mreža, ali i preko učitelja, odnosno razrednika«, kaže Uršal. 
U narednom periodu u brojnim školama diljem Vojvodine slijedi anketiranje učenika, odnosno roditelja o izbornom predmetu Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, te će broj zainteresiranih učenika biti poznat početkom narednog mjeseca. 
Kada je u pitanju anketiranje vezano za ovaj predmet, prethodnih godina se znalo dogoditi da se ono ne provede po svim zakonima, ali se iz HNV-a nadaju kako se to neće ponoviti. 
»Predstavnici HNV-a i Udruge Naša djeca su proljetos obišli sve škole i radili na promoviranju izbornog predmeta. Ove godine očekujemo veći broj učenika, a neke škole su to već najavile, no, ipak ćemo sačekati anketiranje i točne brojeve i podatke«, kaže Uršal. 
Pored cjelovite nastave, ovaj predmet se izučava i u Monoštoru, a po riječima ravnateljice otprilike polovina učenika se opredijeli za ovaj isti. 
»Nikada nismo imali manje od četiri skupine, a svaka skupina broji najmanje po 15 djece. Nadamo se kako će se ovaj trend zadržati i ove godine«, poručila je Mrgić. 

Djece manje, cijene veće

Kada su u pitanju učenici cjelovite nastave, za njih su osigurani udžbenici koji će ovih dana biti na školskim klupama i to po simboličnoj cijeni od 1.000 dinara. Jasno je da ti udžbenici nisu u potpunosti besplatni, nego ih je netko morao platiti. 
»Hrvatsko nacionalno vijeće svake godine osigura učenicima u cjelovitoj nastavi besplatne udžbenike, odnosno roditelji plaćaju samo simboličnih 1.000 dinara, a ostale troškove snosi HNV«, kaže Margareta Uršal. 
Ako pogledamo ovogodišnju cijenu kompleta udžbenika, možemo zaključiti kako je ova pomoć itekako od koristi roditeljima, osobito onima koji imaju više školaraca. Samo radi boljeg uvida valja napomenuti da komplet udžbenika za prvaše iznosi od 6.400 do 8.000 dinara, dok za petake od 14.300 do 16.500, a za osmake nešto više od 17.000 dinara. Da razjasnim: to su samo udžbenici, a onda na spomenute brojke dodate još bilježnice i sav potreban pribor. Odjeću i obuću neću niti spominjati, možda nisu baš sve izrasli... 
Mnogi će dodati kako se mogu koristiti i polovni udžbenici, ali oni koji su u »igri« znaju da to ne važi za sve razrede, budući da je sadašnji četvrti i osmi razred »zahvatila« reforma školstva u Srbiji i udžbenici od prethodne generacije se ne poklapaju. Ako tome dodate i mogućnost da se nastavnik može promijeniti, te tražiti udžbenike drugog izdavača, opet morate sve iznova kupovati.
Sve u svemu, roditelji se već i ovako snalaze na razne načine, kupujući polovne udžbenike (koji mogu), te ih kupuju putem interneta ili na rate, a za »utjehu« pojedini sajtovi i knjižare daruju po koju bilježnicu besplatno.
Ako se vratimo na početak i brojku od 25 prvaša, a pogledamo samo financijsku pomoć, a sve druge (kojih itekako ima) zanemarimo, nameće se pitanje: zašto u prvim razredima nema umjesto 25, primjerice 52 prvaša? Zbog čega? A moglo bi biti. 
Ž. Vukov