Arhiv tekstova
250. godišnjica dolaska Bunjevaca, Budanović vraćen iz internacije
21. kolovoza 1920. – Subotičke novine pišu: »Da Manojlovićani (Jovan i Vladislav Manojlović), Radići (Jovan i Dušan Radić) i drugi nisu bili Bunjevcima iskreni prijatelji, to smo znali. U staroj našoj narodnoj borbi, opetovno su nas ostavili na cidilu. Sada opet dogovaraju s Madjarima da sruše bunjevačku upravu (gradonačelnika Vranju Sudarevića)«.
22. kolovoza 1938. – Hrvatski dnevnik piše da je SK Zrinski u Nikincima proslavio 14. i 15. kolovoza 12. godišnjicu svoga djelovanja.
23. kolovoza 1936. – Subotičke novine opisuju proslavu 250. godišnjice dolaska jedne skupine Bunjevaca u Subotici 15. kolovoza. Prenose prigodni govor predsjednika pripremnog odbora Blaška Rajića: »Neću da Vam dosađujem sa naglašivanjem znamenitosti ovoga slavlja, nego ću da naglasim, koliko me veseli, gdje vidim, da je sva Subotica, sav naš bunjevački hrvatski narod došao, da proslavi ovaj dan i da se oduži slavi svojih pradjedova. Raste u meni srce, kad vidim, da su se odazvali i naša braća iz drugih mjesta: vidim braću Somborce, u dugoj povorci; sve što je kod njih najbolje, sve je ovdje obilno zastupano. Vidim braću Lemešane, vidim prve susjede, Bajmačane, pa braću Šokce-Hrvate iz Monoštora, iz Sonte, iz Vajske, iz Plavne, iz Bođana, iz Bača, i gdje god Vas ima: svi ste se odazvali...«
24. kolovoza 1938. – Hrvatski dnevnik javlja da je 21. kolovoza održana skupština HSS-a u Petrovaradinu. Na skupštini su govorili Petar Gvozdić, odvjetnik iz Mitrovice, Marko Lamešić, odvjetnik iz Rume, Živan Kuveždić, narodni zastupnik iz Ilače, Franjo Rački, župnik iz Srijemske Mitrovice i Voja Stanković, odvjetnik iz Novog Sada. Skupštinu je otvorio i njom predsjedao predsjednik mjesne organizacije HSS-a Ivan Jelašić. Na skupštinu je došlo mnoštvo naroda, napose iz Srijemskih Karlovaca, Novoga Sada, a najviše iz Kamenice.
25. kolovoza 1939. – Subotičke novine pišu da je 20. kolovoza održao Tome Bukvić svoju prvu misu. Ovoj svečanosti prisustvovalo je mnogo ljudi. Manuduktor je bio Ivan Lebović, vikar na Šebešiću, koji je također rodom iz Tavankuta. Prigodnu propovijed je održao župnik Antun Berger. Poslije mise, mladomisnik je dijelio blagoslov i spomen sličice sakupljenom narodu.
26. kolovoza 1921. – Neven piše: »Prije tri godine dana, novembra 13-og ushićeni je bunjevački narod radosne suze ronio, kada je svoju braću, pobjedonosnu srpsku vojsku na svojim grudima prigrliti mogao. ... Ova lijepa sloga i sporazum je trajao do onda, dok se nijesu počeli strani bjegunci dotucati u Suboticu iz naših dalmatinskih i drugih krajeva (...) Naskoro se pojaviše rovarenje protiv Bunjevaca, premda su sva braća bez razlike vjere bila jednako srdačno primljeni i svačim obskrbljeni od strane našega naroda (...) Ovo ogorčeno stanje su i neke poturice Bunjevci, svojim rovarenjem još većma rastrovali, te je dovelo danas već do toga, da su se svi Bunjevci otklonili iz gradske uprave. I to baš oni ljudi, koji su u ono vrijeme, kada je madžarska vojska još u Subotici bila, svojom odlučnom voljom i hrabrošću odlučili odcijepiti Suboticu od trule Austrougarske monarhije, ali koji su uslijed ovih nakana u onim burnim vrijemenima svoje glave u torbi nosili. Ovi se uslijed raznih rovarenja uklonili sa gradske uprave kao nedostojni, – baš oni, koji su položili slavenske temelje ovom velikom ali pomadžarenom gradu«.
27. kolovoza 1943. – Somborske Naše novine pišu da je biskup Ljudevit Budanović, koji je bio u internaciji u dominikanskom samostanu u Budimu, vraćen na svoju dužnost župnika svete Terezije u Subotici.
