Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Subotica kao »Mala Venecija«

Sigurno će se mnogi pitati što je pak sad smislio kolumnist kada je usporedio naš prašnjavi grad, bez rijeke s biserom Jadranskog mora. Usporedba ima nekoliko osnova. Sudeći po prvoj geodetsko-inženjerskoj karti, tj osnove slobodnog kraljevskog grada Subotice, koju je po narudžbi izradio inženjer iz Arada Mihály Könyves-Tóth 1884. godine na teritoriju grada bilo je više od petnaest većih ili manjih mostova. Danas iz TV reportaža možemo vidjeti slike poplavljene Venecije i Trga sv. Marka. To se događa i našem centru kada nakon jednog većeg pljuska ili provale oblaka cijeli centar pliva u vodi i kada je nemoguć prijelaz iz jednog dijela grada u drugi, jer su dva podvožnjaka također poplavljena. Neiskusni ili malo samouvjereni vozači često dozvole svojim vozilima da se brčkaju u prljavoj vodi. Neupućenima svi su krivi, uglavnom JKP Vodovod i kanalizacija, ali vjerujte mi: ponekad su i oni nemoćni, prije svega zbog naše oholosti da verujemo kako možemo ukrotiti i pobijediti prirodu. Na koncu, da su gradski čelnici, a potom i inženjeri, drugačije razmišljali i odlučivali, ja mogu zamisliti i jednu »futuristčku Suboticu« na obali jedne manje rijeke, tj. kanala. No, da krenemo od početka.

Bujična »rijeka«

Mihály Könyves-Tóth je premjerio i visinski cijeli teritorij tada teritorijalno manjeg grada djelimično i okoline, budući da mu je jedan od zadataka bio i izrada prijedloga kanalizacije grada. On je ustanovio da svi prirodni vodeni tokovi teku u Palićko jezero. Također je konstatirao da su ovi vodotokovi uglavnom potoci, osim kada padnu ljetni pljuskovi i postanu bujice. Za potrebe monografije Istvána Iványija izradio je i jednu skicu s nadmorskim visinama terena i dna vodotoka. Prvi gradski inženjer Leopold Kovács je 1778. godine nacrtao osnovu tadašnjeg (prije dobijanja statusa) slobodnog kraljevskog grada Maria Theresiopolisa. Grad Subotica sastajao se od grupe kuća izgrađenih na višim dijelovima, na hatovima i gredama, između kojih su se prostirali niži dijelovi, ritovi, mlake i bare i tekli vodotokovi. Kombinirajući ove dvije karte u svojoj knjizi Stepski grad nacrtao sam neku vrstu geografske karte nekadašnjeg terena na kojem leži naš grad. Praktično, grad je na dva dijela dijelila jedna bujična riječna dolina usječena u les (žuta zemlja). Širina doline bila je između 300-500 m. Obale su bile strme, visine dva-tri i više metara (sl. 1). Zato je suhozemni prijelaz preko ove doline istovremeno bio i vojno-strateška točka. Tu je bio i prvi most kojeg je od najstarijih dana branila i nekakva zemljana utvrda na kraju jedne više grede (danas okolina Franjevačke crkve). Ova greda koju danas, bar jedan njen dio, zovemo Bajnat bila je teritorij gdje su se naselili ljudi, još u kameno doba. Naselje se opskrbljivalo pitkom vodom iz jednog prirodnog izvora, koja je kasnije dobio ime Petreševa česma.

Prva slika grada

Pobjedonosna armija Eugena Savojskog poslije Senćanske bitke krenula je prema Dunavu i ulogorila se na tzv. žutoj obali Palićkog jezera 28. rujna 1697. godine. Sačuvana su dva crteža (nepoznatog autora) ovog logora (originali u Beču, Ratni arhiv). Jedan je s perom, drugi je vjerojatno naknadno i koloriran. On je nacrtao i vedutu naselja koja se zvala »Sabatska« koja leži na jednom uzvišenju, okružena vrtovima i vinogradima, a kroz nju protiče jedna riječica koja se ulijeva u jednu »vodenu površinu koja sakuplja kišnicu«. Uz vodotok vodi i put u gradić. Vojska je krenula preko Subotice, prema Meljkutu i Baji, što je dokaz strategijske važnosti našeg grada. On je ležao na jedinom i najstarijerm putnom pravcu izmeđe Dunava i Tise, kog su koristili stari Rimljani i Sarmati u Barbaricumu, ali i srednjovjekovni trgovci tzv. Kalicov put, zapravo put iz zapadnog do istočnog dijela Europe. Vojska je u Sabatsku ušla preko jednog mosta, koji je bio izgrađen preko potočića kojim je tekla voda iz Malog Palića u Veliki. On i danas postoji, kod pročistača. A mi ćemo i dalje ploviti!

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika