Arhiv tekstova
Planina Golija
Svi moramo nekoga pozvati kad trebamo neke odgovore. Zapravo ih imamo više za takve potrebe. Neke zovemo za savjet o majstorima, neke za zdravstveno savjetovanje, odabir liječnika, neke za ženske teme, druge za psihološko savjetovanje... Popis je dugačak, ali poanta je da je dobro poznavati ljude i skratiti put do dobrog izbora. Od svega navedenog obično pozovem prijatelja i savjetujem se s njim o pješačkim rutama; on je enciklopedija Gornjeg Podunavlja, proputovao je veći dio zemlje, zemlje u okruženju, a bio je i dalje. On je ukratko priroda i društvo. Ima izvrsne savjete za plovidbu u prirodi, prijedloge za kuhanje u prirodi, odabir odredišta po mom je ukusu i avanture mu nikad ne nedostaje. Ima najbolji recept za fiš paprikaš i vrlo sam zahvalna što ga imam u svojoj vojsci meni važnih ljudi.
Prošli vikend započeo je pozivom da mi skrati rutu kroz šumu. Dok mi je objašnjavao koji je način najbolji izbor za turu koju smo imali na rasporedu prošlog vikenda, spomenuo je da se moramo vidjeti kako bismo čuli priču o Goliji i podijelili sve potrebne kontakte. Nikad mu do sada nisam spomenula da planiram ići na Goliju, ali toliko se dobro poznajemo da mu ne trebam ništa reći.
Priprema za druženje
Već znam da će najmanje priča biti o popularnim mjestima Golije, te da ako želim imati cjelovit uvid, trebala bih sama obaviti osnovno istraživanje. Pa, krenimo zajedno. Golija se nalazi na jugozapadu Srbije i nalazi se na teritoriju pet općina: Ivanjica, Novi Pazar, Raška, Sjenica i Kraljevo. Najviši vrh Golije je Jankov kamen, visok 1.833 metra, ali se kao dominantni vrh ističe i Crni vrh visine 1.795 metara. Pripada unutarnjoj zoni dinarskog planinskog sustava, a na Goliji postoje brojne rijeke koje su podijelile njegove strane: Studenica, Brvenica, Moravica itd.
Golija je 2001. godine proglašena za Park prirode, a Rezervat biosfere Golija-Studenica je pod zaštitom UNESCO-a.
Ono što me prije svega zanima su šume, ljekovite vrste biljaka, gljive, jezera, pješačke i biciklističke staze. Krenimo redom. Velike šumske površine, neke s karakteristikama kišnih šuma, drveća do 40 m visine, tresetišta i brojne endemske i reliktne biljne vrste samo su dio onoga što Golija nudi. Uglavnom je to bukva, hrast i smreka, lijepo raspoređeni na visinama, a ima i mješovitih šuma. U šumskom području ovog kraja nalaze se dva rezervata prirode. Prvi, površine 14 hektara, nalazi se ispod najvišeg vrha Golije Jankov kamen, a drugi, površine 26 hektara, nalazi se ispod Crnog vrha, u blizini Ljutih livada. Ovi rezervati predstavljaju mješavinu jele, smreke i bukve prašumskog karaktera, a najviša jela u rezervatu je 56, smreka 55 i bukva 33 metra. Podaci o zaštićenim stablima i njihovoj rijetkosti pokazuju koliko je ovdje rijetkosti: piramidalna smreka na području Biser Vode – Crni Vrh – Radulovac i smreka kuglastog oblika krošnje u dijelu planine Dajičke.
Bogat i raznovrstan svijet Golije
Takve su šume dom ne samo prekrasnom drveću već i mnogim životinjskim vrstama: medvjedu, lisici, zecu, kunji, srni, jazavcu, divljoj svinji, fazanu, divljoj kokoši, orlu, sovi, vrapcu itd. Određene vrste su zakonski zaštićene životinje. Brzi planinski potoci i rijeke bogati su raznim vrstama ribe: pastrve, maloljetnice, smuđa, mrene i klena. Na ovim su područjima rasprostranjene i šumske biljke: lijeska, dren, glog, kleka i zimzelen, a na Goliji raste i crveni kalus. Šume su bogate šumskim voćem: borovnicama, jagodama, malinama, kupinama, ribizlom i ogrozdom te različitim vrstama gljiva: vrganji, smrčevi, rudari, popovača, lisičarka, mlječika. Uz ovaj popis, uz malo sreće, u životu vam neće trebati liječnik.
Na Goliji su i tri manja jezera okružena nestvarnom prirodom – Tičar (Dajičko jezero), Nebeska suza na Okruglici i Košaninovo jezero. Zanimljivo je da je za Košaninsko jezero karakteristično da se vodostaj povećava tijekom sušnih razdoblja, dok se vodostaj smanjuje u razdobljima kada ima oborina.
Planinarsko društvo Golija vrlo je aktivno pa uvijek možete pronaći grupu za planinarenje na brojnim stazama, a tu je i nekoliko lijepo označenih biciklističkih staza.
Uz sve to tu su i turističke atrakcije poput Rimskog mosta, zatim križ Gradac, brojni samostani i dobro razvijeni seoski turizam.
Gorana Koporan
